Zapuštena zemljišta često poprimaju negativne konotacije u doživljavanju ljudi. Na njih se redovito odbacuje svakovrsno smeće, a takve površine poprište su i drugih neželjenih pa i devijantnih ponašanja. Ipak, neke od zapuštenih površina odlikuju se osebujnom ekologijom i pružaju utočište rijetkim vrstama biljaka, životinja i gljiva. U nastavku ćemo iznijeti nekoliko zapažanja iz svijeta gljiva.

Jedan od zanimljivijih primjera rijetkih vrsta gljiva na zapuštenim površinama je pojavljivanje razmjerno rijetkih vrsta iz porodice smrčaka (Morchellaceae). Njih nalazimo čak i u gradovima, na najraznolikijim zapuštenim mjestima – među hrpama otpadaka, na starim kartonima, odbačenoj građevinskoj šuti, rabljenim krpama i slično. Dakako da to pobuđuje nemalo zanimanje gljivara koji smrčke neobično cijene. O temi smrčaka na najneobičnijim gradskim zemljištima je u jednom od brojeva  “Gljivarskog glasnika” (broj 9/1998) riječke Udruge gljivara “Ožujka” zanimljiv članak napisao član Udruge, gospodin Ervin Raguzin, inače redoviti i vrijedan suradnik JU “Priroda” (po pitanjima gljiva!).

Sl. 1. Gljivarsko-fotografska ekskluziva: vjerojatno prvi nalaz zvjezdaste sitarice (Myriostoma coliforme) u Rijeci (park Mlaka!) i u Primorsko-goranskoj županiji (foto: Ruben Knežević, Gljivarska udruga “Ožujka”, snimljeno 14. 02. 2013. u parku Mlaka).

Drugi član Udruge “Ožujka”, gospodin Ruben Knežević, izvijestio nas je 14. veljače 2013. godine o nalazu neobične i “nepoznate” vrste gljive puhare-zvjezdače u parku Mlaka. Na prvi pogled smo prepoznali da se radi o rijetkoj gljivi – zvjezdastoj sitarici (Myriostoma coliforme), koja se odlikuje s nekoliko otvora na plodištu kroz koje ispušta spore. Gljivu je našao uz jedan puteljak, na mjestu vjerojatno malo zapuštenom. Plodište gljive uspjelo se razviti zahvaljujući činjenici da mikrostanište možda duže vremena nije bilo izgrabljano pa su se stvorili posebni (mikro)ekološki uvjeti. Prema Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske, zvjezdasta sitarica bila je zabilježena na tri lokaliteta u Hrvatskoj: na otoku Braču i u okolici Dubrovnika. U Enciklopediji gljiva
od dr. Romana Bošca zabilježeno je još jedno nalazište u Samoborskoj gori. Gljiva u Hrvatskoj ima status osjetljive (VU) vrste. Ovo je vjerojatno prvi dokumentirani nalaz u gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji.

Zahvaljujući kartiranju staništa u kanjonu Rječine imali smo prilike osvjedočiti se da su zapuštena kamenita mjesta, primjerice zapuštene gromače, osobita mikrostaništa i pravi “raj” za neke rijetke vrste gljiva (iako prosječni gljivar na takvim mjestima gljive vjerojatno ne bi nikada tražio!). Osim “tepiha” mahovina, poneke odbačene stare ruzinave “padele” i gomile sitnijih ili krupnijih kamenčića (koje su ljudi u prošlosti nabacivali na takvu hrpu generacijama i stvorili gromače), u vlažnijem dijelu godine pojavljuju se plodišta rijetkih vrsta gljiva. Ovdje možemo istaknuti nekoliko vrsta pušnica (Tulostoma sp. div., neke od njih su također kao ugrožene i rijetke ubilježene u Crvenoj knjizi) i razne druge trbušare (Gasteromycetes), te mnogobrojne vrste sitnijih gljiva listićarki, koje je i iskusnijem mikologu teško sve razvrstati. O ovom tipu staništa i njegovim gljivama namjeravamo još izvješćivati u sklopu projekta kartiranja gljiva u kanjonu Rječine (vidi ovdje).

Marko Randić

Sl. 2. Plodišta rijetke gljive pušnice (Tulostoma sp.) na zapuštenom kamenitom mjestu šljunčare na Grobničkom polju (foto: Marko Randić).

Sl. 3. Smrčci (Morchella sp.) na zapuštenom mjestu u centru grada Rijeke – nedaleko “Riječkog nebodera” (foto: Ervin Raguzin, Gljivarska udruga “Ožujka”).