Kretanje kroz očuvane i lijepe prirodne krajobraze uz uživanje u prirodi osjeća se kao nasušna potreba gradskom čovjeku otuđenom od prirode. Grad Rijeka ima iznimno očuvanu i (pre)lijepu okolicu, između ostalog tu je i kanjon Rječine, predložen za zaštitu, gdje građani mogu već za nekoliko desetaka minuta, pješice, iz centra grada “pobjeći” u “netaknutu” prirodu i ovdje se dubinski opustiti.
Kanjon Rječine pored ostalih vrlo raznolikih i bogatih sastavnica krajobrazne i biološke raznolikosti nudi i iznimno bogatstvo vrsta gljiva pa se ljubiteljima prirode i tog ponešto tajanstvenog gljivljeg svijeta pružaju idealne mogućnosti za rekreaciju i dublje upoznavanje s prirodnim vrijednostima kanjona.
Slika 1. Raznolikost gljiva u kanjonu Rječine – prvi rezultati rekognosciranja gljiva na staništu šume hrasta medunca: Mycena, Hymenoscyphus, Boletus, Hygrophorus, Hebeloma i Lactarius (crtež: M. Randić)
Ove godine iskoristit ćemo Tjedan kretanja radi boravka u prirodi, ali i da nešto korisno učinimo i naučimo o gljivama i staništima za Projekt kartiranja gljiva u kanjonu Rječine. Planirano je propješačiti područjem, pronaći i na terenu izdvojiti desetak reprezentativnih staništa u čitavom kanjonu gdje ćemo u narednim razdobljima, kroz duži vremenski period, obavljati proučavanje i popisivanje vrsta gljiva. Projekt provodi Gljivarska udruga “Ožujka” i Javna ustanova “Priroda”, a financira ga Grad Rijeka. Projekt je zamišljen u trajanju kroz nekoliko gljivarskih sezona, a započet je inicijalnim obilascima terena na kojima je utvrđeno detaljno područje kartiranja (vidi: https://ju-priroda.hr/2017/03/gljivarska-udruga-ozujka-zapocela-projekt-kartiranja-gljiva-u-kanjonu-rjecine/).
Možda je manje poznato, ali gljive sa svojim dugačkim i neobično razgranjenim podzemnim mrežama micelijskih niti izvrsni su
bioindikatori, slično kao i lišajevi – koji su simbioze alga i gljiva, jer prikupljaju i nakupljaju, u svojim tkivima, razne tvari iz okoliša, pa tako i mnoge kemijske spojeve – indikatore onečišćenja. Nakupljaju, između ostalog, i brojne štetne tvari koje ispuštaju automobili!
Pozivamo zainteresirane da nam se pridruže na projektu!
M. R.
Slika 2. Martinčicu (Clitocybe geotropa) pronašli smo na lijevoj padini kanjona Rječine, u predjelu Koporovo – u širem područje Pašca; vidljiv je dio niti micelija na bazi stručka (foto: Ervin Raguzin, Gljivarska udruga “Ožujka”)
Slika 3. Ekološki kontrasti u kanjonu Rječine – na strmim i stjenovitim padinama kanjona rastu jedni pored drugih vazdazeleni mediteranski hrast crnika (Quercus ilex) i listopadni submediteranski hrast medunac (Quercus pubescens), svaki sa svojim skupom mikoriznih gljiva (foto: M. Randić).