Na podnožju Učke, u šumskom predjelu iznad sela Trebišća, snažna je bura ove jeseni srušila skupinu stabala bukvi (usporedi i: https://ju-priroda.hr/2017/04/olujno-nevrijeme-porusilo-kapitalne-primjerke-stabala-u-opatijskim-parkovima/). Stabla su se izvalila na put pa su ih vrijedni nadzornici Parka prirode Učka prepilili motornom pilom kako bi osposobili put za prolazak planinara i posjetitelja. Bura je stabla iščupala s korijenjem, ali nešto od žila ostalo je u vezi s tlom i pojedina stabla ovog su proljeća potjerala sok i čak, iako izvaljena, uspjela su prolistati. Na presjeku jednog od krupnijih stabala obilno se cijedio i kapao biljni sok.
Ranjena mjesta na deblima stabla, gdje se cijedi sladak biljni sok često posjećuju razni kukci – leptiri, muhe i kornjaši, a pojavu
obično možemo promatrati u rano proljeće. Kukci koji dolijeću na sok na nožicama i tijelu donesu do rane stabla iz koje cijedi sok i razne vrste mikroorganizama – bakterija i gljivica.
Slika 1. Nakupina mikroorganizama na presječenom deblu bukve iz koje curi biljni sok (foto: Marko, Ana i Nina Randić).
U spomenutom slučaju, na presječeno deblo bukve natopljeno sokom naselile su se razne bakterije i gljivice i svojim bujnim rastom oblikovale oko pola do jedan centimetar debeo hladetinasti amorfni sloj koji je prekrio čitav presjek debla. Ta nakupina je poprimila bjelkasto-ružičasto- smećkastu boju s preljevima narančaste i žućkaste. Neobična i prvi put viđena pojava podsjetila nas je na “gljivu” kombuchu, koju mnogi uzgajaju u “kućnoj radinosti”, na zašećerenom čaju, smatrajući je osobito ljekovitom.
Ljekovitost čajne “gljive” ili kombuche danas se potvrđuje znanstvenim metodama, i, između ostalog, utvrđene su vrste mikroorganizama od kojih se sastoji kombucha. To su, u prvom redu, različite bakterije i kvasci koji žive u tijesnim simbiotskim odnosima te imaju sposobnost onemogućiti rast ostalih vrsta bakterija i gljivica koje bi mogle onečistiti čajnu “gljivu”. Kombucha, dakle, nije gljiva u pravom smislu već je sastavljena od raznih vrsta octenih bakterija: Acetobacter xylinum, A. xylinoides, Bacterium gluconicum, Acetobacter aceti, A. pasteurianus..., dok su neki od važnijih identificiranih kvasaca primjerice: Schizosaccharomyces pombe, Sacharomycodes ludwigii, Kloeckera apiculata, Saccharomyces cerevisie, Zygosaccharomyces bailii, Brettanomyces bruxellensis, B. lambicus, B. crustersii i neki drugi mikroroganizmi (Dufresne i Farnworth, 2000).
Ovi mikroorganizmi žive u simbiotskim odnosima i obavljaju složene procese fermentacije zašećerenog čaja. Pokazalo se da osobito značenje u toj zajednici mikroorganizama ima octena bakterija Acetobacter xylinum koja ima sposobnost stvaranja plutajuće celulozne mrežice u kojoj je omogućeno lakše uspostavljanje međusobnih (vrlo složenih) simbiotskih veza između drugih, gore nabrojenih vrsta mikroorganizama čajne “gljive”.
Možemo pretpostaviti da debela, sluzava, hladetinasta prevlaka koja se razvija na deblu bukve iz koje curi sladak sok vjerojatno
ima slična svojstva kao i čajna “gljiva” te da se možda i sastoji od istih ili sličnih (srodnih) vrsta kvasaca i bakterija. Nije nam, međutim, poznato da se netko od istraživača pozabavio ovom zanimljivom pojavom u prirodi.
Literatura: Dufresne, C., Farnworth, E. (2000): Tea, Kombucha, and health: a review. Food Research International 33: 409-421.
Marko Randić
Slika 2. Dio šume iznad Trebišća na podnožju Učke gdje je jaka bura izvalila stabla bukve iz korijena (foto: Marko, Nina i Ana Randić).