Invazivni tropski leptirić žeravčev bakrenac širi se i riječkim područjem

Leptirić žeravčev bakrenac (Cacyreus marshalli BUTLER) zabilježen je u Hrvatskoj prvi put upravo na području Primorsko-goranske županije – na otoku Lošinju, 2008. godine. Na riječkom području opazili smo ga 2011. godine prigodom posjete sajmu cvijeća. Ovog ljeta (2014.) masovno leti na području grada Rijeke i njegove gusjenice oštećuju listove ukrasnih biljaka žeravca ili pelargonije (Pelargonium zonale).

Žeravčev bakrenac (sl. 1 i 5) je tropski leptir iz porodice dnevnih leptira plavaca (Lycaenidae). Njegova postojbina je jug Afrike, ali je (vjerojatno nepažnjom) unesen na područje Baleara u Španjolskoj, gdje je zapažen od 1988. godine. Odavde se brzo širi Europom (uglavnom toplijim dijelovima) i Sjevernom Afrikom pokazujući značajke invazivne vrste. Već 2008. godine zabilježen je u Hrvatskoj i to na otoku Lošinju. Kasnije je u Hrvatskoj opažan i zabilježen na većem broju lokaliteta – u Istri, Hrvatskom Primorju i Dalmaciji (Kučinić et al. 2013.).

Sl. 1. Leptirić žeravčev bakrenac s područja Rijeke (foto: M. Randić)

Godine 2011. zabilježili smo ga po prvi put na riječkom području i to 23. IX. 2011. prigodom održavanja sajma cvijeća na mostu na Rječini kod hotela Kontinental. Jedan leptirić pretraživao je rilcem unutrašnjost žutog cvijeta biljke mesnatice iz porodice Aizoaceae izložene na prodaju. Kasnije smo ga u dva navrata zabilježili u blizini mjesta stanovanja u istočnom predjelu grada Rijeke – na Vežici (12. VIII. 2013. i 25. VIII. 2013.). Tijekom ljeta 2014. godine opažali smo znatna oštećenja na listovima ukrasnih pelargonija (Pelargonium zonale) koje su načinile gusjenice ovog leptira (sl. 2), kao i let mnogobrojnih odraslih jedinki početkom kolovoza na nekoliko lokacija u gradu Rijeci. Na pelargonijama uzgojenim na balkonu stana (na balkonu su biljke prezimile razmjerno blagu zimu) imali smo prigodu opažati kompletan razvojni ciklus leptira – polaganje jajašaca, aktivnost gusjenica, kukuljenje i lepršavi let imaga. Zabilježili smo i parazitizam na kukuljici (sl. 3).

Ženka leptira polaže sitna jajašca, najprije zelenkasta, kasnije bjelkasta, najradije na lapove zatvorenih cvjetnih pupova pelargonije (opažanje 4. VIII. 2014. na Vežici). Gusjenice žderu mlado lišće pelargonija, ubušuju se u mekanu stabljiku, a oštećuju i cvjetne dijelove. Kukuljenje se zbiva pri bazi cvjetnih peteljki na cvatu pelargonija, gdje kukuljice dobro zaštićene zaštitnom obojenošću miruju do izlijetanja imaga (sl.4).

Smatramo zanimljivim spomenuti da je u Japanskom vrtu kod osnovne škole na Vežici posađen bujan busen jedne vrste ukrasne iglice (Geranium sp.), a taj rod je zabilježen kao druga moguća hranidbena biljka žeravčevog bakrenca. Usprkos činjenici da su u blizini letjeli leptirići, na iglici (zasad) nismo opazili oštećenja koje bi uzrokovale gusjenice. Vrijedno je spomenuti i to da smo oštećenja listova na ukrasnom žeravcu (Pelargonium zonale) opažali i kod gostionice na Kamenjaku, udaljeno oko 10 km zračne crte sjeverioistočno od centra Rijeke, na oko 570 m n. v., na gornjoj granici vegetacijskog pojasa submediterana u okruženju šumaraka crnog graba (prijelaz u mediteransko-montani vegetacijki pojas).

Budući da je prepoznavanje žeravčevog bakrenca vrlo jednostavno na terenu nastojat ćemo i dalje pratiti širenje vrste na riječkom području (vjerojatno ga ima i drugdje ali nismo obraćali pažnju!) te izvješćivati stručnjake lepidopterologe prvenstveno zbog činjenice da je razmnožavanje i širenje ove vrste vjerojatno djelomično uvjetovano i klimatskim promjenama,
a zasad je razmjerno dobro dokumentirano. O daljnjim pronalascima nastojat ćemo upoznati i čitatelje web stranica JU “Priroda”. Svaki podatak s terena dobro je došao.

Marko Randić

Sl. 2. Gusjenice naprave prepoznatljive izgrizotine na donjoj strani listova pelargonije: rupe su poput prozorčića jer gusjenica ne izgrize gornju epidermu lista, ali u kasnijim fazama (starije gusjenice?) gusjenice izgrizaju i gornju epidermu pa na listu ostaju šuplje okruglaste rupe (foto: M. Randić)