Sukcesija travnjaka na požarištima

Prospekt Ljudi, Zanimljivosti

Slika 1: Godinu dana nakon požara vidljiva je velika razlika u opožarenoj površini travnjaka prema neopožarenom dijelu, snimljeno u listopadu 2014. u planinskom zaleđu Rijeke (foto: Marko Randić)

UZ MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE STANIŠTA (6. listopada 2014.): SUKCESIJA TRAVNJAKA NA POŽARIŠTIMA

Prateći pojavu sukcesije (izmjene biljnog pokrivača tijekom vremena) na opožarenim travnjacima u planinskom zaleđu Rijeke, JU “Priroda” odlučila se u sljedećoj godini staviti u program rada monitoring ove zanimljive pojave koja je važna u zaštiti i upravljanju vrijednim NATURA 2000 područjima.

MONITORING OPOŽARENIH NATURA 2000 TRAVNJAKA

U Primorsko-goranskoj županiji nekoliko je površina obraslih travnjacima uključeno u NATURA 2000 područja. Travnjaci su vrlo osjetljiva staništa, u prvom redu zbog zarastanja drvenastom vegetacijom što je uzelo maha napuštanjem tradicijskih načina gospodarenja (paša i košnja) ovim antropogeno uvjetovanim i održavanim biljnim zajednicama.

Zbog nedavnih požara na nekima od površina NATURA 2000 travnjaka pruža se prigoda za proučavanje kako požari djeluju na ugrožene i rijetke biljne vrste i na same travnjake, tj. na moguću promjenu njihova botaničkog sastava. Zbog toga Javna ustanova “Priroda” za sljedeću (2015.) godinu planira provesti pilot projekt monitoringa nekih od opožarenih površina NATURA 2000 travnjaka.

Dosad provedena preliminarna opažanja opožarenih travnjaka ukazuju da različite vrste biljaka različito reagiraju na pojavu požara. Neke se oporavljaju brže, neke sporije, ali još ne znamo sa sigurnošću imaju li požari i određenu pozitivnu ulogu u obnovi rijetkih i ugroženih travnjačkih NATURA 2000 vrsta. Na požarištu ispod Malog Platka u planinskom zaleđu Rijeke opazili smo da se stanovite vrste lepirnjača – trajnica (biljke iz porodice Fabaceae ili Leguminosae) vrlo uspješno obnavljaju nakon požara travnjaka, te se nekima od njih jako povećava brojnost u odnosu na njihovu uobičajenu brojnost na kontrolnim (neopožarenim) površinama. Takva je primjerice biljka rukavičasti ili krilastoplodni grašar (Coronilla vaginalis Lam.), koja se na opožarenoj površini (požar je travnjak poharao ljeti 2014. godine) pojavila nakon samo godinu dana (opažanje ljeti i u jesen 2014.) u velikom broju primjeraka. Sličnu pojavu primijetili smo, iako slabije izraženu, i kod druge lepirnjače trajnice – ranjenika (Anthyllis vulneraria s.l.). Poznato je da lepirnjače imaju sposobnost suživota (simbioze) s bakterijama Rhizobium koje stvaraju na korijenju lepirnjača simbiotske kvržice i nakupljaju dušik. Stoga možemo očekivati također i promjene u kemijskom i fizikalnom sastavu tla opožarenih travnjaka (ne samo zbog promjena botaničkog sastava i povećanog broja bakterija, već i zbog pojave jako izražene erozije, te promjena uzrokovanih samim požarom). Također ne znamo hoće li te promjene imati i utjecaja na (ubrzano!?) naseljavanje drvenaste vegetacije na opožarene površine?

Marko Randić

Slika 2. Rukavičasti ili krilastoplodni grašar (Coronilla vaginalis Lam.) dobro se obnavlja na opožarenoj površini (foto: Marko Randić)

Sl. 3. Na opožarenom dijelu pojavljuju se neke biljke kojih uobičajeno nema u neopožarenim sastojinama travnjaka – ruderalna vrsta crna pomoćnica (Solanum nigrum L.) (foto: Marko Randić)