Buđenje krpelja s proljetnim temperaturama

Prospekt Fauna, Zanimljivosti

Kada pričamo o vjesnicima proljeća obično vizualiziramo ciklame, lastavice i visibabe. Ipak, s toplijim vremenom bude se i neka
živa bića koja su nam nešto manje draga premda je njihova uloga u ekosustavu neupitna. U takva, ne baš omiljena bića spadaju i krpelji. Na području Republike Hrvatske dvije vrste krpelja su najčešće: smeđi pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) i obični krpelj (Ixodes ricinus).

Smeđi pseći krpelj

Smeđi pseći krpelj prevladava u priobalnom području Hrvatske, javlja se i u urbanim sredinama, općenito mu više pogoduju toplija i vlažna područja. Neobičan je po tome što cijeli životni ciklus može provesti u zatvorenom (stanovi, kuće, pseće kućice…). Specifičan je nametnik pasa, ali može parazitirati i na drugim sisavcima. Odrasli krpelj može preživjeti i više od godinu dana bez obroka krvi. Na čovjeka prenosi uzročnika mediteranske pjegave groznice (uzročnik bakterija Rickettsia conorii).

Sl.1. Sitni krpelji (veličine oko 1mm) često mogu proći nezapaženo

Mediteranska pjegava groznica

Ova bakterijska bolest relativno je rijetka u Hrvatskoj, a zabilježena je samo u dalmatinskim županijama. Inkubacija traje 5 do 7 dana, a početni znakovi bolesti su vrućica, jaka glavobolja, malaksalost, mučnina, bolovi u zglobovima i mišićima. Trećeg do petog dana bolesti javlja se tamnocrveni osip u obliku pjega i kvržica, bez popratnog svrbeža, a često i u obliku sitnih točkastih krvarenja. Osip je raširen ne samo po trupu i udovima, već i na licu, dlanovima i tabanima. Kožni osip traje dva do tri tjedna, a nakon nestanka osipa nastaje blago ljuštenje kože. U nekih bolesnika na mjestu uboda krpelja vidljiva je crveni čir s crnim središtem, okruženim crvenim prstenom, promjera oko 1 cm i povećanim lokalnim limfnim čvorovima. U težim oblicima javljaju se oštećenja bubrega, središnjeg živčanog sustava i srca. Liječi se antibioticima a važna je rana dijagnostika.

Obični krpelj

Obični krpelj je najrasprostranjenija vrsta krpelja na području Republike Hrvatske, no populacija mu je gušća u sjevernim dijelovima Hrvatske. Ženke svježe nasisane krvlju sliče sjemenu ricinusa po čemu je ova vrsta i dobila ime. Životni mu ciklus traje 2-4 godine i uključuje 4 stadija (jaje, šestonožna ličinka, osmonožna larva i odrastao oblik). Nerazvijeni oblici prisutni su na malim glodavcima, dok odrasli oblici napadaju veće sisavce (ovce, krave, jelensku divljač, čovjeka…). Ovaj krpelj u Hrvatskoj prenosi lajmsku boreliozu (uzročnik je bakterija Borrelia burgdorferi) i krpeljni meningoencefalitis (uzročnik je virus krpeljnog meningoencefalitisa).

Lajmska borelioza

Premda je prisutna na cijelom kontinentalnom području, Lajmska borelioza najčešće se javlja u sjeverozapadnom području Hrvatske, dok se priobalju javlja vrlo rijetko. Simptomi bolesti su crvenilo kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i doseže promjer obično iznad 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana). Crvenilo u sredini postupno nestaje obično stvarajući karakterističan oblik crvenog kruga. Ostali simptomi uključuju glavobolju, klonulost, vrtoglavicu, bolove u zglobovima i mišićima, smetnje koncentracije. Obzirom da se radi o bakterijskoj infekciji, liječi se antibioticima, a posebno je važno rano otkrivanje kožnih simptoma i rano liječenje.

Krpeljni meningoencefalitis

Prirodno žarište ove virusne bolesti je sjeverna Hrvatska. U Primorsko-goranskoj županiji se pojavljuje u Gorskom kotaru i nema prijavljenih oboljelih na području otoka i priobalja. Zanimljivo je da većina zaraženih osoba uopće ne oboli. U slučaju razvoja bolesti, nakon dvotjedne inkubacije javljaju simptomi nalik gripi kao što su opća slabost, glavobolja, povišena tjelesna temperatura i bolovi u mišićima cijelog tijela. Slijedi razdoblje zatišja u trajanju od 4 do 10 dana. Nakon toga slijedi druga faza u kojoj se uz opće simptome javljaju i znakovi upale mozga, moždanih ovojnica ili leđne moždine, što u najtežim slučajevima može dovesti i do paralize dišne muskulature te smrtnog ishoda. Za osobe koje provode jako puno vremena u rizičnim područjima preporuča se cijepljenje.

Unatoč realnoj opasnosti do infekcija koje prenose krpelji, izbjegavanje izlaska u prirodu u ovo prekrasno proljetno vrijeme ogroman je propust. Opasnosti vrebaju i na gradskim ulicama pa ih ne izbjegavamo. Zato je naša poruka da izađete na livade i u šume, protegnete noge i udahnete svježi proljetni zrak. Pri tome možete poduzeti neke osnovne mjere zaštite od krpelja. Uvucite nogavice u čarape, pregledajte hlače s vremena na vrijeme jer krpelji često duže vrijeme putuju odjećom prije nego dođu do golog tijela. Također možete na gležnjeve i potkoljenice nanijeti neki od repelenata kako bi se dodatno zaštitili.

Tekst i fotografije: Patrik Krstinić

Sl.2. Jelenska divljač glavni je domadar odraslog običnog krpelja

Sl.3. Prilikom boravka u prirodi potrebno je poduzeti određene mjere preventive protiv krpelja

Sl.4. Odrasle ženke nakon hranjenja mogu povećati volumen tijela i do nevjerojatnih 100 puta