Oštroglava gušterica na starim osorskim zidinama

Prospekt Fauna, Zanimljivosti

Otok Cres sa svojih 29 vrsta iznimno je bogat herpetofaunom (gmazovima i vodozemcima), a jedan od kurioziteta je prisutnost oštroglave gušterice gotovo 100 km sjevernije od utvrđene prirodne granice njezinog rasprostranjenja.

Oštroglava gušterica (Dalmatolacerta/=lacerta/ oxycephala) jadranski je endem rasprostranjen u priobalju i na otocima od Crne gore (i, vjerojatno, sjeverne Albanije) do rijeke Krke. Boja na leđima i glavi može varirati od svjetlije sive s točkastim uzorkom do gotovo jednolično crne (pojava tamne obojenosti naziva se melanizam!). Većina populacije ima karakteristično prugasto obojen rep na kojem se izmjenjuju tamnosive i svijetloplave pruge, ali ovaj kontrast je kod dijela populacije manje izražen. Za razliku od drugih malih jadranskih guštera penje se na mjesta koja mogu biti i do 30 metara visoko iznad zemlje. Vrlo je plašljiva i nepovjerljiva pa joj je prilično teško prići.

Sl.1. Oštroglava gušterica na starim zidinama Osora (foto: Patrik Krstinić)

Oštroglave gušterice na otoku Cresu pronađene su samo na jednom lokalitetu, u mjestu Osor. Obzirom da se ovaj lokalitet nalazi gotovo 100 km sjevernije od prirodne granice njezinog rasprostranjenja pretpostavlja se da je prvih nekoliko jedinki (od kojih je nastala osorska mala populacija) slučajno ili namjerno donešeno. Zanimljivo je da na istom lokalitetu živi i krška gušterica (Podarcis melisellensis). Ovakav način suživota dviju vrsta nije uobičajen što doprinosi osebujnosti staništa osorskih gušterica.


Sl.2. Krška gušterica u Osoru (foto: Patrik Krstinić)

Mi smo oštroglavu guštericu našli i snimili na masivnom zidu nedaleko morskog kanala koji razdvaja otok Cres od otoka Lošinja. Stanište je tijekom većeg dijela dana izloženo jarkom sunčevom zračenju koje dodatno pojačava refleksija od površine svijetlog kamena vapnenca. Zid je prepun dubokih zasjenjenih pukotina, u koje se gušterice rado sklanjaju pa pretpostavljamo da takvo ponašanje igra određenu ulogu u regulaciji tjelesne temperature (termoregulacija), a možda i zaštite od prejakog sunčeva zračenja.

Osorski primjerci oštroglave gušterice pokazuju izrazito tamnu obojenost što im ga daje pigment melanin. Poznato je da zbog tamne obojenosti tijelo apsorbira više energije sunčeva zračenja nego što bi to bilo slučaj u svijetlo obojenih primjeraka (koji energiju Sunca jače odbijaju-reflektiraju). To bi, dakle, mogao biti još i dodatni mehanizam kako ova vrsta provodi termoregulaciju, (iako ima i drukčijih tumačenja!).

Iz fotobiologije je poznato da tamni pigment melanin ima također važnu ulogu zaštite od prejakog sunčeva zračenja – prvenstveno onog iz UV dijela spektra. Ono što je osobito važno kod gmazova i još nekih skupina kralježnjaka, je i činjenica da je melanin od iznimne važnosti u reproduktivnoj biologiji, ponašanju (primjerice tamnije obojeni primjerci su znatno agresivniji), teritorijalnosti, interakciji s ostalim vrstama na staništu i drugim. Budući da oštroglave gušterice na osorskim zidinama dijele isto stanište s krškim guštericama koje pokazuju drugačiji uzorak obojenosti (razlikuju se u strukturnoj obojenosti, pigmentima, njihovim omjerima i slično) to je i jedinstvena prilika da se na tom primjeru dublje istraže fotobiološke i druge implikacije njihovih međusobnih interakcija.

Kao zanimljivost, možemo spomenuti da isto stanište s osorskim guštericama dijeli i jedan zanimljiv biljni endem donekle slične biogeografije (jadranski endem!), a to je primorska dimovica (Corydalis acaulis). Slučajnost, ili ne – ovo osorsko “fotofilno” stanište također joj je sekundarno (naime u široj okolici – sve do NP Paklenica, nije poznato da raste na prirodnim staništima). Zanimljiva prilagodba jarkim sunčevim zrakama izloženom staništu kod ove otporne biljke koja raste u pukotinama stijena i zidina jesu listovi presvučeni voštanim prevlakama, koje im daju sivkasto-plavkasti nahuk (slično kao kod listova agave). Možemo se na kraju upitati – kakvu ulogu imaju bujni buseni ove dekorativne biljke u životu osorskih gušterica (s obzirom da dijele isto stanište, a cvjetovi dimovice privlače kukce oprašivače koji su potencijalni plijen guštericama, buseni daju veću strukturiranost staništu i sl.)?

Patrik Krstinić i Marko Randić


Sl.3. Suživot oštroglave i krške gušterice na osorskim zidinama (foto: Patrik Krstinić)


Sl.4. Primorska dimovica (Corydalis acaulis) (foto: Patrik Krstinić)