posidonija naplavine

O nakupinama posidonije

Prospekt Dubine, Zanimljivosti

STANIŠTA SPOROSUŠEĆIH NAKUPINA OSTATAKA MORSKE VEGETACIJE NA OBALI

Sudjelujući u akciji prstenovanja morskih vranaca na otoku Oruda susreli smo se s pojavom opsežnih nakupina ostataka odumrlih listova morske cvjetnice posidonije izbačenih valovima na obalu mora. Ostaci listova posidonije vrlo su gusto zbijeni i kompaktirani na reljefno izdignute hrpe paralelne s obalom, tako da ih valovi teško mogu potpuno razoriti, ali ih stalno navlažuju.

Zahvaljujući stalnom vlaženju mora, ponekad i kiše, u hrpama posidonije zbivaju se polagani ali složeni procesi truljenja i razgradnje, u čemu sudjeluju čitave mreže i lanci mikroorganizama te drugih sitnih organizama. Fenomen je, posvuda u cresko-lošinjskom arhipelagu, dojmljiv i kao krajobrazna pojava u morskom okolišu, tj. na morskoj obali, premda kupači i turistički djelatnici vjerojatno njime nisu pretjerano oduševljeni (jer im smanjuje dostupni „plažni kapacitet“, pa ponekad posežu i za drastičnim mjerama uklanjanja). Međutim, za njih mare i njima se oduševljavaju oni znalci hrvatske obale koji cijene njenu (još) očuvanu prirodnost i osobito uvažavaju ulogu ovoga tipa staništa u ciklusima mora i kruženju tvari u moru (i na obali mora). Takvih će, nadamo se, biti ubuduće sve više, osobito bi dobro bilo da ih bude više među turističkim djelatnicima. Rastužuje nas, naprotiv, činjenica koliko se iznimnih prirodnih plaža, među njima i plaža s nakupinama odumrle posidonije, trenutno (i nažalost vrlo kratkovidno), prenamjenjuje u uređene plaže, lišene ove i drugih prirodnih vrijednosti!


Sl. 1. Nakupine posidonije na šljunčanoj plaži u uvali nedaleko uvale Kunfin (Punta Križa, otok Cres), snimljeno 2. srpnja 2015. godine (foto: Marko Randić)

Na otoku Orudi obimne nakupine odumrlih ostataka posidonije leže na plažama izgrađenim od sitnog pjeskovitog materijala što im daje dodatnu „draž“ i neobičnost (dakako u smislu znalaca). Visina takvih nakupina ponekad doseže i preko jednog metra! Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa možemo ih uvrstiti u tip F.2.2. Supralitoralni pijesci – Supralitoralna staništa na pjeskovitoj obali (F.2.2.1. Biocenoza supralitoralnih pijesaka) i podtip F.2.2.1.5. Facijes naplavljenih ostataka morskih cvjetnica – Facijes supralitoralnih pijesaka s naplavljenim ostacima morskih cvjetnica (sl. 3).

Stjecajem okolnosti, na nedalekoj Punti Križa, upoznali smo i drugi zanimljiv tip staništa s naplavinama morske cvjetnice posidonije na obali mora. U slikovitoj maloj uvali u predjelu Kraji, nedaleko veće uvale Kunfin, nalazi se šljunčano žalo kojim završava bujična jaruga protežući se iz šumovitog zaleđa predjela Matalda. Nakupine posidonije ovdje ne dosežu toliku debljinu (debele su desetak- tridesetak centimetara) kao na Orudi i leže na krupnijem do srednje krupnom šljunku, odnosno morskim valuticama (sl. 2) koje su valovi oblikovali od materijala donesenog radom bujičnih voda. Nakupine posidonije su također zbijene i stalno su navlaživane, osim neposredno na površini, gdje su izložene isušivanju suncem, pa poprimaju bliješteću reflektirajuću svijetu boju (sl. 1).

Kad malo nadignemo slojeve vlažnih nakupina, između lišća vrvi rakušcima koji žustro poskakuju nastojeći se sakriti od sunca u vlagu, tamu i sigurnost. Ovdje smo još pronašli i neke vrste stonoga dvojenoga te kornjaša trčaka, vjerojatno vrlo specijaliziranih na ovdašnje posebne uvjete života.

Uspijemo li u budućnosti detaljnije proučiti ovu zajednicu, neke od njenih predstavnika nastojat ćemo predstaviti i na našim web stranicama. Treba reći da, prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, zajednica u uvali na Punti Križa pripada u drugom tipu, tj. u stanišni tip F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje – Supralitoralna staništa na šljunkovirtoj i kamenitoj podlozi, podtipu F.3.2.1. Biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije na šljuncima – biocenoza koja se razvija u nakupinama ostataka morskih cvjetnica i algi na supralitoralnim šljuncima (sl. 1 i 2).

Marko Randić


Sl. 2. Biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije na šljuncima – uvala na Punti Križa (otok Cres) (foto: Marko Randić)


Sl. 3. Facijes supralitoralnih pijesaka s naplavljenim ostacima morskih cvjetnica na otoku Oruda (cresko-lošinjski arhipelag) (foto: Marko Randić)