Slika 1. Lokva Kolitovica na otoku Krku primjer je lokve praivlnog kružnog oblika. Dojam pravilnog kruga pojačavaju suhozid i prstenasti pojasevi vegetacije uz obalu (foto: Patrik Krstinić)

VEGETACIJA U LOKVAMA NAGLAŠAVA NJIHOVE PRAVILNE KRUŽNE I PRSTENASTE STRUKTURE U KRAJOBRAZU

U prvom dijelu crtice o kružnim strukturama lokvi istaknuli smo činjenicu da lokve ograđene kružnim suhozidima doprinose dramatičnosti krajobraza (vidi https://ju-priroda.hr/2018/03/kruzne-strukture-u-krajobrazu-i-dio/). Njihova učestala pravilnost kružnih oblika još je jače naglašena činjenicom da je i unutar same lokve vegetacija obično pravilno prstenasto ili koncentrično raspoređena. Kako tijekom godine dolazi do kolebanja razine vode u lokvi se oblikuju prstenasti odsječci obalnog pojasa koji su duži ili kraći period u godini izloženi periodičnom isušivanju i navlaživanju ili preplavljivanju vodom. Tim različitim ekološkim uvjetima prilagođene su raznolike biljne vrste, a također se i s obzirom na dubinu stalne vode u lokvi oblikuju pojasevi u kojima buja određeno močvarno i vodeno bilje. Obično u središnjim dijelovima lokvi uspijeva isključivo vodeno bilje, a često je taj dio lokve slobodan od vegetacije, pa se u lokvi također oblikuje neka vrsta kruga, a oko oko njega još i koncentrični pojasevi močvarne vegetacije.

Jedan od lijepih primjera prstenastog rasporeda, iako ne idealno pravilno raspoređenog vodenog i močvarnog bilja, možemo promotriti na lokvi Menkovoj kod Poljica. Budući da se radi o lokvi koja je trajna, u njenom središtu uglavnom nema bilja na površini vode, prema obali slijedi pojas plutajuće vodene vegetacije koju čine plivajući mrijesnjak i vodene leće, uz bujnu uronjenu vodenu vegetaciju. Na taj dio nadovezuje se vrlo izraženi prsten močvarne vegetacije u kojemu se najviše ističu gusto poredane stabljike sitaka ili jezernica (Eleocharis), a između njega i kopna još su dva izražena prstenasta pojasa – prvi je gotovo lišen vegetacije izuzevši nekoliko vrlo otpornih, i na stalne izmjene preplavljenih i kopnenih uvjeta prilagođenih vrsta biljaka (ističe se jedna vrsta štitarke), a u drugom, koji je opsegom širi, buja gusti tepih trave rosulje (Agrostis sp.) intenzivno zelene boje. Takve, više ili manje pravilne kružne i prstenaste strukture pobuđuju našu pažnju i znatiželju gotovo prilikom svakog izlaska na teren, gdje u sklopu prekograničnog projekta LOKNA imamo zadaću popisati i istražiti glavne značajke 60-tak lokvi otoka Krka.

 Marko Randić

Slika 2. Na lokvi Menkovoj kružnu strukturu naglašava rast vodenog i močvarnog bilja – u vrijeme vegetacijske sezone, ali kad je u lokvi razmjerno mnogo vode, ističe se obalni pojas vegetacije svježezelenom bojom prstena trave rosulje (foto: Ivana Rogić)

Očuvanje i promocija vodenih biotopa – lokve i barjanska okna za budućnost – LOKNA

Cilj projekta „Očuvanje i promocija vodenih biotopa – lokve i barjanska okna za budućnost – LOKNA“ je očuvanje i revitalizacija vodenih biotopa (lokve na Krku i barjanska okna u Ljubljanskom barju) kroz zajednički prekogranični pristup vrednovanja, inventarizacije, revitalizacije i promocije vodenih biotopa.

Sunčica Strišković
suncica.striskovic@ju-priroda.hr
00385/51-352-412

Poveznica na internet stranicu Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013.:
www.si-hr.eu/start_hr