cikas

U potragu za golosjemenjačama! – (XII. dio)

Prospekt Suradnja sa školama

Slika 1. Cikas u podneblju otoka Lošinja može izdržati zimu na otvorenom! (foto: M. Randić)

Veći dio zimskih mjeseci “palmice*” cikasa u opatijskim perivojima proboravile su u svojim zaštitnim “košuljicama-hasurama” u koje su ih radi zaštite obukli djeltnici “Parkova”. Već prvih toplijih i ljepših dana zaštita je skinuta i cikasi su zasjali u punoj ljepoti. Na zaštićenijim mjestima i blagom podneblju otoka Lošinja cikasi nisu ni trebali zaštitu. Ovdje, nastavljajući se na ranije objavljene crtice, možete pročitati nekoliko redaka o ovim “neobičnim” ali zanimljivim golosjemenjačama…

 CIKAS – “NEOBIČNA” GOLOSJEMENJAČA NALIK PALMI*

Cikas je biljka podrijetlom iz istočne Azije koja izgledom nalikuje palmi zbog svojih dugih, perastih listova. Može doživjeti i do nekoliko stotina godina te narasti do 10 metara u visinu. Svi njegovi dijelovi su otrovni, a zahvaljujući posebnom obliku korijenja u kojem se čuva voda vrlo lako podnosi sušu. Može podnijeti temperaturu od -10oC do +40oC i zato je uspio preživjeti sve velike klimatske promjene.

Njega kao i ginko (vidi: GINKO https://ju-priroda.hr/2018/03/prosinac-2015-u-potragu-za-golosjemenjacama-v-dio/ ) nazivamo živim fosilom jer se nije bitno promijenio već 200 milijuna godina. Jedna od potvrda tome je da ima pokretne muške spolne stanice, što se smatra primitivnim svojstvom. Dvodomna je biljka te stanovnik tropskih krajeva Afrike, Azije i Polinezije.

*Mladi prirodoslovac trebao bi imati na umu da cikas nije u srodstvu s palmama, ali njima vrlo sliči vanjskim izgledom. Palme, naime, pripadaju u sasvim drugu skupinu biljaka – u kritosjemenjače!

Povezane web stranice Javne ustanove “Priroda”:

KOSITRENICE (EPHEDRAhttps://ju-priroda.hr/2018/03/kositrenice/

 Ana Randić i Nina Randić (OŠ „Matija Gubec“, Zagreb)


Slika 2. Cikas ljudi često povezuju s palmama, premda s porodicom palami, osim sličnog vanjskog izgleda, nema bliske srodnosti (foto: M. Randić)