šuma i potok

Crtice iz PP Učka – gusjenice lastinog repa na točilu

Prospekt Skriveni svjetovi, Zanimljivosti

GUSJENICE LASTINOG REPA NA BILJCI STIJENSKOJ NEVESIKI

Najnoviji obliazak staze Stražica – Sapaćica u Parku prirode Učka donio nam je jednu znaimljivost o gusjenicama lastinog repa i njihovoj hranidbenoj biljci o čemu, čini se, nije bilo podataka u dostupnoj nam literaturi.

Podno stijena brda Krog gdje Učka geografski prelazi u Ćićariju nakupila su se razmjerno prostrana točila dijelom zasjenjena šumom bukve, crnog graba i planinskog javora (sl. 1). Građena su uglavom od većih blokova kamenja, pa su stabilizarna, tj. po njima se može hodati jer se ne osipaju (sl. 2). Slabo su obrasla višim biljem (cvjetnicama) i vegetacijski pokrivač tvore uglavnom paprati, mahovine i lišajevi. Među malobrojnim cvjetnicama izdvajaju se stabljike stijenske nevesike (Athamanta turbith) u čijim se štitcima u ovo doba godine nalaze brojni pustenasti plodići. Biljka se, između ostalog, odlikuje zanimljivom rasprostranjenošću (arealom) – raširena je od Učke i Ćićarije na jugoistoku do Julijskih Alpa na sjeverozapadu.

Ono što mi je osobito privuklo pažnju bile su dvije gusjenice zaštićenog leptira lastinog repa koje su se hranle na njenim listovima. Na obližnjim primjercima bedrenike (Pimpinella sp.), koja je također zabilježena kao njihova hranidbena biljka nisam ih uspio pronaći. Lisni segmenti nevesike vrlo su uski, nitasti, gotovo kao vlas tanki, toliko prozračni da ih jedva zamijetimo, dok bedrenika ima široke lisne segmente pa bi mogli očekivati da će gusjenice imati čime se nahraniti. Pa ipak, na ovom staništu izabrale su nevesiku kao svoju hranidbenu biljku.

U jednom od najpoznatijih džepnih priručnika za određivanje europskih danjih leptira (Tolman, 1997) vrlo su iscrpno navedene sve poznate hranidbene biljke gusjenica lastinog repa. Njih je na popisu ukupno 30 iz porodice štitarki (Apiaceae) i 7 iz porodice rutvica (Rutaceae) (sl. 3). Na popisu ne nalazimo, međutim, stijensku nevesiku!

U primorskim i gorskim krajevima na području Primorsko-goranske županije gusjenice lastinog repa pronašao sam također na koromaču (Foeniculum vulgare), modrozelenoj srdiški (Trinia glauca), kamenjarskoj bedreniki (Pimpinella saxifraga), divljoj mrkvi (Daucus carota), Tommasinijevom devesilju (Seseli tommasinii), koprenjaku (Ligusticum lucidum) i jasenku (Dictamnus albus) (sl. 3). Prvih šest vrsta pripada porodici štitarki, a posljednja je iz porodice rutvica.

U Tolmanovom vodiču također kao hranidbene biljke nisu navedene ni vrsta Tommasinijevo devesilje, a niti koprenjak. Štoviše, Tommasinijevo devesilje je uz koromač jedna od hranidbenih biljaka koju gusjenice lastinog repa u našem primorskom području najviše i najradije odabiru.

Literatura:

Tolman, T. (1997): Butterflies of Britain and Europe. Harper Collins Publishers. London etc, str. 23 – 24.

Marko Randić


Slika 1. Točilo podno vrha Krog obraslo mahovinama i zasjenjeno šumom. Od cvjetnica i štitarki na ovom mikrolokalitetu raste stijenska nevesika i bedrenika (foto: M. Randić)


Slika 2. U oblikovanju naslaga velikog i grubog kamenog kršja podno brda Krog vjerojatno je presudnu ulogu odigrao led za vrijeme posljednjeg ledenog doba (foto: M. Randić)


Slika 3. Osim na štitarkama, gusjenice leptira lastinog repa ponekad se hrane i na listovima jasenka, žlijezdaste i vrlo mirišjive biljke iz porodice rutvica (foto: M. Randić)