Učinak bure na koru stabala

Prospekt Gea, Zanimljivosti

ZAŠTO JE KORA NA NAVJETRINSKOJ STRANI DEBALA GLATKA?

U priručnicima o snalaženju u prirodi često nailazimo da strane svijeta možemo, za silu, primjerice, u nedostatku kompasa, odrediti prema mahovini, širini godova na panjevima drveća i drugim prirodnim pokazateljima, ali i da je kora drveća na sjeveru okrenutoj strani debala u pravilu hrapavija nego na  južnoj.

Na sjevernoj padini brda Žbeljac pod Malim Platkom naišli smo, međutim, na primjere da je kora stabala crnog graba (Ostrya carpinifolia) glatka na sjevernoj i sjeveroistočnoj strani, a ispucala i hrapavija na južnoj (sl. 1, 2). Pojava je osobito dobro uočljiva kod onih stabala koja su izrasla na rubu sastojine te su zbog toga najviše izložena puhanju bure (Sl. 3). Zasad možemo pretpostaviti da je puhanje bure glavni “uzročnik” pojave te da možda ledeni kristali ili čestice sitnih kamenčića ili pijeska kojima udari bure poput projektila pogađaju koru na navjetrisnkoj strani “bruse” i zaglađuju koru.

Marko Randić


Slika 1. Na navjetrinskoj strani debla crnog graba kora je glatka, a na suprotnoj, privjetrinskoj, raspucala (foto: M. Randić)


Slika 2. Jesu li možda ledene iglice i/ili čestice pijeska uzročnici zaglađivanja kore na navjetrinskoj tj. sjeveroistočnoj strani debala? (foto: M. Randić)


Slika 3. Crnograbova sastojina na sjevernim padinama brda Žbeljac: vidljiva je nagnutost debala i povijenost grana u smjeru puhanja bure, a na “rubnim” stablima sastojine najuočljivija je pojava zaglađenosti kore. Za uočiti je i da uokolo drveća raste trava uskolisna šašika – indikator staništa izloženih jakoj i učestaloj buri; usporedi ovdje. (foto: M. Randić)