Biološka i ekološka istraživanja bakarskog zaljeva

Prospekt Novosti


Sl. 1. Istraživanje supralitoralne i mediolitralne stepenice na postaji
2 – Luka za rasute terete u Bakarskom zaljevu (foto: Marko Randić)

BIOLOŠKA I EKOLOŠKA ISTRAŽIVANJA BAKARSKOG ZALJEVA

Prirodoslovna i grafička škola u Rijeci provodi opsežna
biološka i ekološka istraživanja Bakarskog zaljeva. U Projektu sudjeluju
Prirodoslovni muzej Rijeka i Nastavni zavod za javno zdravstvo, a Javna
ustanova Priroda također se priključila ovim istraživanjima. Dana 25.
veljače obišli smo (Prirodoslovna škola i JUP) tri postaje u sjeverozapadnom
dijelu Bakarskog zaljeva (1. postaja – Jaz u gradu Bakru, 2. postaja –
Luka za rasute terete i 3. postaja – INA). Kao osobito zanimljiva pokazala
se postaja 2 – Luka za rasute terete zbog neuobičajenog sastava rastresitog
materijala od kojega je sastavljeno žalo. Radi se o žalu formiranom na
nasipu (nabačaju) željezne rudače pomiješane s odlomcima kamena vapnenca
i sitnog pjeskovitog materijala nastalog od praha željezne rudače. Takav
tip antropogenog žala vjerojatno je jedinstven (ili vrlo rijedak tip staništa)
na hrvatskoj obali Jadrana. U adlitoralu, supralitoralu, mediolitoralu
(i dijelu infralitorala) ovakve mješovito pomično-čvrste podloge razvijaju
se zajednice koje se ponešto (iako ne znatno) razlikuju od zajednica uobičajenih
u Bakarskom i Riječkom zaljevu. U kopnenom dijelu – adlitoralu, primjerice,
razlika se očituje u većoj zastupljenosti i bujnosti halofilne biljke
primorskog omana (Inula crithmoides), a u “morskim” stepenicama
zanimljivost je pojavljivanje raka vitičara (Chthamalus sp.) na komadima
željezne rudače (koji su “teški” pa ih valovi teže pokreću)
ili pojavljivanje vrpčara (Ramphogordius lacteus = Lineus lacteus) koji
ruju u nakupinama sitnih čestica i mulju praha željezne rudače.

M.R.


Sl. 2. Odlomci željezne rudače na žalu postaje 2 (foto: Marko Randić)


Sl. 3. Pojasasta raspoređenost litofitske vegetacije na obalnoj stijeni
postaje 2 (foto: Marko Randić)