Sl. 1. Istraživanje supralitoralne i mediolitralne stepenice na postaji 2 – Luka za rasute terete u Bakarskom zaljevu (foto: Marko Randić)

Prirodoslovna i grafička škola u Rijeci provodi opsežna biološka i ekološka istraživanja Bakarskog zaljeva. U Projektu sudjeluju Prirodoslovni muzej Rijeka i Nastavni zavod za javno zdravstvo, a Javna ustanova Priroda također se priključila ovim istraživanjima. Dana 25. veljače obišli smo (Prirodoslovna škola i JUP) tri postaje u sjeverozapadnom dijelu Bakarskog zaljeva (1. postaja – Jaz u gradu Bakru, 2. postaja – Luka za rasute terete i 3. postaja – INA). Kao osobito zanimljiva pokazala se postaja 2 – Luka za rasute terete zbog neuobičajenog sastava rastresitog materijala od kojega je sastavljeno žalo. Radi se o žalu formiranom na nasipu (nabačaju) željezne rudače pomiješane s odlomcima kamena vapnenca i sitnog pjeskovitog materijala nastalog od praha željezne rudače. Takav tip antropogenog žala vjerojatno je jedinstven (ili vrlo rijedak tip staništa) na hrvatskoj obali Jadrana. U adlitoralu, supralitoralu, mediolitoralu (i dijelu infralitorala) ovakve mješovito pomično-čvrste podloge razvijaju se zajednice koje se ponešto (iako ne znatno) razlikuju od zajednica uobičajenih u Bakarskom i Riječkom zaljevu. U kopnenom dijelu – adlitoralu, primjerice, razlika se očituje u većoj zastupljenosti i bujnosti halofilne biljke primorskog omana (Inula crithmoides), a u “morskim” stepenicama zanimljivost je pojavljivanje raka vitičara (Chthamalus sp.) na komadima željezne rudače (koji su “teški” pa ih valovi teže pokreću) ili pojavljivanje vrpčara (Ramphogordius lacteus = Lineus lacteus) koji ruju u nakupinama sitnih čestica i mulju praha željezne rudače.

M.R.

Sl. 2. Odlomci željezne rudače na žalu postaje 2 (foto: Marko Randić)

Sl. 3. Pojasasta raspoređenost litofitske vegetacije na obalnoj stijeni postaje 2 (foto: Marko Randić)