Masovno branje ljekovitog i aromatičnog bilja na kvarnerskim otocima

Prospekt Novosti


Slika 1: Neodrživo branje smilja – čupanje iz korijena trajno uništava
čitavu biljku (foto arhiv Grada Cresa)

MASOVNO BRANJE LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA NA KVARNERSKIM OTOCIMA

Ove godine iznenadila nas je masovna pojava branja samoniklog
ljekovitog i aromatičnog bilja na otocima Cresu, Lošinju, Rabu, Krku…
Smilje se bralo čak i u zaštićenom botaničko-zoološkom rezervatu na otoku
Prviću.

BRANJE SAMONIKLOG LJEKOVTIOG I AROMATIČNOG BILJA U PGŽ
– DA ILI NE?

Nakon dojava o branju smilja na otoku Prviću na kojem
takvoj aktivnosti ne bi trebalo biti mjesta – (radi se o zaštićenom botaničko-zoološkom
rezervatu!), u koordinaciji pomorske policije, inspekcije zaštite prirode
i JU “Priroda” oduzeto je 700 kilograma smilja ubranog na Prviću
te je pokrenut prekršajni postupak protiv berača. I dalje se stalno prikupljaju
podaci s terena. Međutim, branje se nastavlja nesmanjenim intenzitetom
na drugim kvarnerskim otocima jer su izdane valjane dozvole za komercijalno
sakupljanje. Stoga je takvo sakupljanje, bar po onome što piše na papiru,
potpuno legalno (naime, ako bi se provodilo striktno prema uvjetima zaštite
prirode koji su u izdanim dozvolama propisani!).

Navedene pojave uznemirile su lokalno stanovništvo, jedinice
lokalne samouprave, brojne ovčare, pčelare i turističke djelatnike koji
u masovnom komercijalnom sakupljanju vide nesmiljeno pustošene lokalnih
resursa od kojih žive, a bez da od toga imaju ikakve koristi.

Posebno su u tome ogorčeni pčelari jer im je izvor egzistencije
doveden u pitanje. Od gospodina Damira Zanoškara, vrsnog pčelara, koji
pčelari (i) na ovom području, dobili smo kratko pojašnjenje o cvatu smilja
kao važnom izvoru polena za pčele u ljetnom razdoblju kad je druga pčelinja
paša jako oskudna. Spomenuo je i primjer pčelara iz Sv. Jurja čiji je
lokalni med od smilja dobio svjetsku nagradu. Smatra branje samoniklog
bilja tragedijom za naš kraj (sl. 2) i zalaže se za kontrolirani uzgoj
ljekovitog i aromatičnog bilja.

Berača je ove godine neobično mnogo, teško ih se nadzire
i što sve čine na terenu, a i pitanje je – je li baš sve u skladu s propisima
(sl. 1)? Izgleda da su se masovno proširili iz južnijih krajeva jadranske
obale na kvarnerske otoke jer se povećala potražnja za dragocjenom sirovinom
eteričnih ulja koja se cijeni kao suho zlato. Pri svemu tome, potpuno
je zanemaren prepoznatljivi krajobrazni element – vizualni i olfaktorni,
zbog kojeg ljekovito i aromatično bilje daje baš onaj posebni ugođaj kvarnerskim
otocima koji ih čini jedinstvenima u svijetu (dovoljno je podsjetiti se
opojnog mirisa kojim nas mediteransko bilje bogato hlapljivim eteričnim
uljima zapahne kad stupimo na koji od kvarnerskih otoka!). Upravo na temelju
velikog bogatstva flore i faune Cres se primjerice “brendira”
kao eko-otok, Lošinj kao miomirisni otok, Ilovik kao otok cvijeća, Krk
kao bogata oaza (bio)raznolikosti…Uklonimo li s većeg dijela kvarnerskih
otoka ovu (dosad) neizostavnu senzoričku komponentu u krajobrazu, poput
rascvjetalih cvjetnih glavica smilja (sl. 3), kakav će (p)ostati doživljaj
prostora?

S obzirom na (ipak) pretežno turističku usmjerenost kvarnerskih
otoka smatramo da korištenje prirodnog resursa na ovakav način i ovakvim
intenzitetom neodrživ te se također zalažemo za kontrolirani uzgoj ljekovitog
i samoniklog bilja, ili (bar) za sakupljanje samoniklog bilja uz strogo
propisane uvjete, tj. određivanje preciznih kvota i geografskih koordinata
užih i ograničenih prostora na kojima bi bilo dozvoljeno sakupljanje (ali
uz postignutu suglasnost svih zainteresiranih korisnika prostora
– lokalne zajednice, pčelara, ovčara, turističkih djelatnika…), te uz
uspostavu razumnih perioda obnove resursa kad bi branje bilo potpuno zabranjeno.
Najvažnije je, prema našem uvjerenju, da prvenstveno lokana zajednica
ima (dugoročno održivu) korist od ovih resursa koji se moraju koristiti
isključivo održivim gospodarenjem.

Marko Modrić i Marko Randić


Slika 2. Je li ovakav način i intenzitet branja smilja dugoročno održiv?
(foto arhiv Grada Cresa)


Sl. 3. Što činimo krajobrazu i prirodi ako u kratkom odsječku vremena
lišimo velike površine obrasle smiljem njegova karakterističnog miomirisnog
cvata? (foto: M. Randić)