Ornitološki prstenovački kamp na jezeru kraj njivica 2009. godine

Prospekt Novosti


Sl. 1. Jezero kraj Njivica na otoku Krku

ORNITOLOŠKI PRSTENOVAČKI KAMP NA JEZERU
KRAJ NJIVICA 2009. GODINE

Na kvarnerskim otocima nekoliko je slatkovodnih i zaslanjenih
močvarnih područja neobično važnih za proljetne i jesenske seobe ptica.
Ovdje ptice mogu naći zaklonište i dovoljno hrane pred dugački put koji
ih čeka na seobi. Na otoku Krku dva su takva slatkovodna zamočvarena područja
– Jezero kraj Njivica i Ponikve. Oba su ova područja već dugo poznata
kao svojevrsni “mali rajevi” za ptice i kao takva, zajedno sa
zaslanjenim obalnim zamočvarenim područjem u uvali Soline, uvrštena su
u prostorne planove kao prirodoslovno vrijedna područja predviđena za
zaštitu. Javna ustanova “Priroda” procijenila je da bi na Jezeru
bilo zanimljivo kroz određeni period od nekoliko godina pratiti zadržavanje
ptica prigodom seobe, pa je 2008. godine utemeljen “Prstenovački
kamp Jezero”. Ovo je druga sezona kako se održava prstenovanje na
Jezeru, a akcija prstenovanja ptica prigodom jesenske seobe ove je godine
trajala od 31. srpnja do 15. listopada. Ukupno je tijekom 65 dana prstenovano
11.534 jedinki ptica koje pripadaju 51 vrsti. Akciju prstenovanja vodila
su četiri vrijedna prstenovača ovlaštena od Zavoda za ornitologiju HAZU
– Milorad Malatestinić, Boris Ende, Kristijan Mandić i Andrej Radalj.

Ptice se u kampu love pomoću posebnih mreža koje se razapinju
u pojasu trske gdje se najviše vole zadržavati i sakrivati. Nakon što
se ulovljena ptica pažljivo skine iz mreže, dodjeljuje joj se prsten s
posebnim oznakama i pomoću kliješta natakne na nogu tako da joj ne smeta
pri kretanju i letu, a podaci na prstenu omogućavaju da se ptica prepozna
bilo gdje se kasnije eventualno ulovi u svijetu. Ove godine, kao i prošle,
najviše je ulovljeno i prstenovano lastavica, čak 7029 jedinki i to najčešće
u večernjim satima, kad se one u velikom broju okupaju nad područjem Jezera.
To je za svakoga tko se u to vrijeme tamo zatekne, zasigurno vrlo impresivna
i nezaboravna pojava. Dosadašnja istraživanja prstenovanih lastavica pokazuju
da se lastavice nakon kraćih razdoblja lutanja neposredno pred seobu nakratko
okupljaju i zadržavaju na pojedinim za njih povoljim i važnim mjestima
(od kojih je jedna važna točka na kojima se skupljaju i Jezero) te se
nakon toga sele južno u zimovališta u podsaharskoj Africi.

Velik broj ptica koje se okupljaju na jednom mjestu privlači
i ptice grabljivice koji se njima hrane. Zanimljivija ptica s takvim navikama
svakako je sokol lastavičar, koji je pobudio veliku pažnju u ornitolškom
kampu i upravo je ove godine po prvi put uhvaćen i prstenovan na Jezeru.

Zanimljivo je napomenuti da su i neke druge vrste ptica,
osim lastavica, ulovljene u neobično velikom broju. Tako je, primjerice,
prstenovano čak 1006 crnokapih grmuša. Ova vrsta ima fleksibilnu migracijsku
strategiju, jer dio istočno-europske populacije migrira u podsaharsku
Afriku, a drugi dio se zadržava u različitim dijelovima Sredozemlja. Sljedeća
najbrojnija prstenovana vrsta s 989 prstenovanih jedinki je trstenjak
cvrkutić koji u bujnoj trstici oko Jezera nalazi dovoljno insekata kojima
se hrani skakutanjem sa jedne na drugu stabljiku trstike. Trstenjaka rogožara
prstenovano je 822 jedinki, a jedan od njih nosio je prsten iz Švedske.
Siva se grmuša može “pohvaliti” s 694 prstenovanih jedinki.
Tijekom kolovoza ornitolozi su mogli promatrati jedinke ove vrste kako
se hrane brojnim bobicama, pa su u mreži često pronađene zamrljana perja.
Samo u vrlo ranim jutarnjim satima moglo se čuti glasanje crvendaća, a
234 crvendaća su i prstenovana. Veliki trstenjak sa 145 prstenovanih jedinki
ima dva nalaza u Njemačkoj i Češkoj.

Poneke vrste ptica, iako brojne na području Jezera, lovljene
su u vrlo malom broju ili nisu uopće ulovljene zbog specifičnih navika.
Za takve su vrste neobično važna zapažanja koja se tijekom održavanja
kampa obavljaju golim okom ili pomoću dalekozora. Od pojedinačnih zapažanja
treba svakako izdvojiti dvije crne rode, jednog orla štekavca, jato pedesetak
ždralova i jednog bukoča.

Dosadašnji nalazi ptica prstenovanih na Jezeru pokazali
su da ovdje dolaze ptice iz različitih europskih zemalja: Švedske, Mađarske,
Italije, Njemačke, Slovenije i Češke, čime se polako razgrću velovi tajni
s dosad tajanstvenih i neobjašnjenih migratornih putova i navika ptica.
Možemo zaključiti da je prstenovački kamp 2009. godine postigao izniman
uspjeh i ukazao na veliki značaj područja Jezera kao mjesta okupljanja,
odmaranja i hranjenja brojnih migracijskih vrsta ptica.

Sljedeći put, kad se vozite automobilom otočnom magistralom
nedaleko Njivica te nakratko ugledate dio vodene površine Jezera i prostrani
pojas trske uokolo prisjetite se spomenutih podataka o pticama ulovljenim,
prstenovanim ili opaženim tijekom ornitološkog kampa. Oni ukazuju da je
ova¸ površinom razmjerno mala prirodna oaza, “ukliještena” unutar
“urbaniziranog, industrijski i infrastrukturno napučenog” sjeverozapadnog
dijela otoka Krka, od ključne važnosti za opstanak ptica ne samo otoka
Krka već i šireg prostora. Nadamo se da će prstenovački kamp, u tom smislu,
imati i svojevrsnu edukacijsku ulogu, kako bi širi krug zainteresiranih
došao do spoznaje o važnosti očuvanja i zaštite ovog za Primorsko-goransku
županiju i Hrvatsku nezamjenjivog lokaliteta.