Prirodoslovna zbirka fra berarda barčića – franjevački doživljaj jedinstva s prirodom

Prospekt Novosti


Sl. 1. Otvorenje Prirodoslovne zbirke fra Berarda Barčića u franjevačkom
samostanu na Košljunu (foto: Sunčica Strišković)

PRIRODOSLOVNA ZBIRKA FRA BERARDA BARČIĆA – FRANJEVAČKI DOŽIVLJAJ JEDINSTVA
S PRIRODOM

Otočić Košljun u Puntarskoj dragi zaštićen je od 1969.
godine kao posebni rezervat šumske vegetacije. Javna ustanova “Priroda”
od svog osnivanja surađuje s franjevcima na zaštiti prirode otočića. Osobito
se suradnja produbila tijekom posljednjeg projekta uređenja Prirodoslovne
zbirke fra Berarda Barčića.

Nadahnuće za uređenje postava Zbirke crpili smo u nauku
sv. Franje Asiškog. Sv. Franjo je omiljen zbog svoje neuobičajeno osjećajne
povezanosti s prirodom i sa svime stvorenim; bićima i pojavama u prirodi.
Tim je veća važnost njegova nauka u današnje vrijeme ozbiljnih ekoloških
kriza i narušavanja prirode. Zbirka sadrži tri osnovna dijela razdijeljena
prema glavnim prirodnim elementima – zraku, vodi, i Zemlji, dok su uvodno
prikazani osnovni podaci o otočiću. Koncepciju i vizualni identitet zbirke
razradila je dizajnerica Vesna Rožman, a Javna ustanova “Priroda”
bila je zadužena za stručni dio*.

U prvom, uvodnom dijelu postava Zbirke upoznajemo se
s osnovnim činjenicama o otočiću kakav je danas. Tu se može saznati, primjerice,
da je Košljun otočić površine 0,72 km2 te je 215. otočić po veličini,
od ukupno 525 otočića, u hrvatskom dijelu Jadrana; da je visok šest metara
i da je dužina obalne linije 1.083 metra. Obale su mu niske s odsječcima
muljevitog sedimenta između obalnih stijena i pojedinačnoga vapnenačkog
kamenja. Suhozid koji opasuje otočić neposredno uz obalu, podignut je
vjerojatno tijekom posljednjeg stoljeća. Sazidali su ga franjevci i ima
vrlo važnu ulogu, osobito danas u vrijeme klimatskih promjena – štiti
otočić od jakih vjetrova i valova.

U odjeljku ” Zrak” susrest ćemo se s glavnim
vjetrovima na Košljunu, ptičjim svijetom te svijetom leptira i letećih
kukaca. Dvije se značajnije kolekcije kukaca nalaze u prirodoslovnoj zbirci
Košljuna – zbirka leptira otoka Krka te entomološka zbirka koja sadrži
kornjaše i paučnjake. Osobito je zanimljiva i važna zbirka leptira otoka
Krka koju je samostanu darovao Heinz Habele, dugogodišnji istraživač faune
leptira ovog područja. Važno je još istaknuti da je na otoku Krku do danas
pronađeno 1.450 vrsta leptira, što je velik broj i čini 45 posto ukupnog
broja leptira poznatih u Hrvatskoj. Velik dio leptira otoka Krka stalno
ili povremeno boravi i na Košljunu.

U odjeljku “Voda” prikazan je podmorski život
(flora i fauna podmorja) sa zanimljivom zbirkom spužvi, koralja, mekušaca,
mahovnjaka i drugih izložaka iz “školske” prirodoslovne zbirke
Košljuna. Posebno je zanimljiva “priča” o podmorskim zidinama
koje se protežu od poluotoka Prnibe do Košljuna (i vrlo se dobro vide
na zrakoplovnim i satelitskim fotografijama) i o kojima se raspredaju
priče i legende. Hidroarheološka istraživanja (zasad još) nisu provedena,
ali su po jednom tumačenju te neobične podmorske građevine imale ulogu
usmjeravanja jata riba prema “piškeri” – mjestu na obali otočića
gdje se riba čuvala i lovila. Drugo tumačenje dopušta mogućnost da se
u jednom ranijem razdoblju (možda u antici kad je razina mora bila za
oko dva metra niža nego danas) ova podmorska građevina koristila kao pješačka
komunikacija. Moguće je da su podmorske zidine odigrale, svaka u svoje
vrijeme, i obje ovdje navedene zadaće.


Sl. 2. U odjeljku “Voda” prikazane su zanimljivosti morske flore
i faune (foto: Sunčica Strišković).

Na Košljunu je od 1884. do 1928. godine djelovala privatna
niža gimnazija za redovničke pripravnike, a neko vrijeme pravo pohađanja
imali su i vanjski đaci. Sadašnja prirodoslovna zbirka (dio koje je uključen
u novi postav) razvila se od školske prirodoslovne zbirke koja je prvenstveno
služila u nastavne svrhe. Začetnik zbirke je fra Mauricije Gugić (1870
– 1946), a zanimljivo je da su franjevci na Košljunu, u vrijeme dok je
ovdje djelovala gimnazija i nastajala zbirka, održavali veze s poznatim
europskim prirodoslovcima. Najzastupljeniji prirodoslovni predmeti u zbirci
su minerali i stijene, fosili, morski organizmi i ribe, kao i neke “zanimljivosti”
koje su izložene u tzv. “kabinetu čuda” (glasovito janje s jednim
okom).

Zbirka riba i ostalih kralješnjaka sadrži preparirane
primjerke i karakteristične dijelove riba – lubanje, zube i čeljusti hrskavičnjača
i koštunjača, peraje i “sablju” ribe sabljarke, dijelove kostura
riba, jaja morskog psa, “rostrum” sa zubima morskog psa pilana
i ostale “zanimljivosti”. Zanimljiv je i bjeloglavi sup othranjen
na otočiću, gnijezdo tropske ptice pletilje i preparirani udav.

U odjeljku “Zemlja” prikazani su minerali,
stijene, flora, fauna i gljive. Geološki slojevi sa svojim mineralima,
fosilima i stijenama su kao stranice otvorene knjige. Govore nam o prošlosti
i zbivanjima na Zemlji. Treba ih samo znati (pro)čitati. Stoga je vrlo
zanimljiva zbirka minerala i stijena koje su tijekom vremena sakupili
vrijedni franjevci. Danas je samo za dio predmeta poznato gdje su nađeni
i tko ih je prikupio ili darovao. Primjerci izloženi u novom postavu (kao
i u zbirci morske faune nije sve bilo moguće prikazati!) potječu iz nekoliko
kolekcija koje su uglavnom nastale početkom 20. stoljeća.

Prirodoslovni rad fra Berarda Barčića. U istraživanjima
biljnog svijeta i gljiva otočića Košljuna nezaobilaznu ulogu ima franjevac
Berard Barčić koji ove godine slavi 104 godine! Važan odjeljak prirodoslovne
zbirke posvećen je njegovu prirodoslovnom radu na Košljunu i prikazu rezultata
do kojih je došao proučavajući floru, vegetaciju i gljive. Važno je istaknuti
da se, osim brojnih zaduženja koja je obnašao, ovaj neumorni franjevac
stigao baviti i prirodoslovnim istraživanjima i pisanjem. Od ukupno 11
knjiga, napisao je i dvije značajnije botaničke knjige (Flora i vegetacija
otočića Košljuna, 1982, II. izdanje 1996, te Biljnogeografski odnosi otoka
Badije, 2001). Objavio je oko 130 priloga i članaka u stručnim i znanstvenim
časopisima, zbornicima, kalendarima, i dr. od kojih je dio prirodoslovnog
sadržaja s temama o evoluciji, botanici, mikologiji i biologiji. Istražio
je biljni svijet otočića Košljuna i Badije i predstavio ih na temeljima
suvremenih florističkih i biljnosocioloških metoda. Biljnosociološke (fitocenološke)
metode proučavanja vegetacije učio je od prof. Ive Horvata, poznatoga
hrvatskog botaničara. Na otočiću je Košljunu duže od deset godina detaljno
istražio floru i vegetaciju. Pronašao je 387 vrsta višeg bilja, 151 vrstu
gljiva i tri vrste lišaja i mahovina. Detaljno je istražio i opisao 12
biljnih zajednica otočića Košljuna. Prirodoslovna zbirka u franjevačkom
samostanu na Košljunu stoga je posvećena ovom predanom prirodoslovcu i
nazvana je Prirodoslovna zbirka fra Berarda Barčića.

Marko Randić

*Djelatnici Javne ustanove “Priroda” zahvaljuju svim
suradnicima, a osobito vrsnim fotografima prirode – dr. sc. Radovanu
Kranjčevu, Danielu Frki, Ervinu Raguzinu, Želimiru Gržančiću, Marku
Matešiću, Željku Stojanoviću na pomoći, suradnji i (doniranim) fotografijama.


Sl. 3. Za osebujan i maštovit vizualni identitet prirodoslovne zbirke
zaslužna je dizajnerica Vesna Rožman, a prostornu instalaciju potpisuju
Matej Voćanec i Ivana Pastić (foto: Sunčica Strišković)