Svjetski dan močvarnih staništa

Prospekt Novosti


Slika 1. Slana močvara u uvali Soline (foto: Sunčica Strišković)

SVJETSKI DAN MOČVARNIH STANIŠTA

Tema ovogodišnjeg dana močvara je “Uzvodno-nizvodno
– močvare nas povezuju”.
Prema Ramsarskim kriterijima posebno vrijedna močvarna staništa su veće
rijeke sa svojim poplavnim zonama, ali to mogu biti i znatno manji vodotoci,
kao i sasvim mali potoci i kanali.

Aktivnosti koje se odvijaju uzvodno u vodotocima ili
uz vodene tokove mogu utjecati na tlo, vodu, zrak, biljke i životinje,
a taj se utjecaj prenosi najvećim dijelom nizvodno. O rijekama i potocima
ovisi život na Zemlji, pa se zato moramo pažljivo odnositi prema slivovima
tekućica koji “hrane” i brojna močvarna staništa. Na to nažalost
često zaboravljamo!

U uvali Soline smještena je razmjerno prostrana i dobro
očuvana slana močvara Meline. Neobično je važna kao stanište biljkama
halofitima (halofiti = biljke koje podnose velike količine soli u tlu)
i mnogim životinjama koje žive u slanom i vlažnom mulju i pijesku. Močvaru
Meline pri jesenskoj i proljetnoj selidbi pohode brojne ptice močvarice.
Ovdje dijelom i zimuju. Najslikovitije su bijele čaplje čije se snježnobijelo
perje odražava na mirnoj vodi plitkih obala, a često gacaju po plitkom
moru u društvu ćurlina, dok im u zoni mora, gdje mogu plivati, društvo
čine raznolike patke.


Slika 2. Bijela čaplja (foto: Sunčica Strišković)

Dobrinjski potok koji ustrajno dubi i odnosi materijal
iz flišnih jaruga podno Dobrinja stvorio je svojim upornim radom prostrano
zamočvareno muljevito-pjeskovito područje koje se za vrijeme oseke proteže
od naselja Čižići do naselja Soline. Nekoć je Dobrinjski potok zajedno
sa svojom mrežom slatkih voda bio nesmetano isprepleten i povezan s osebujnim
svijetom zaslanjene močvare, ali izgradnjom ceste slana močvara je kao
nožem odrezana od svog “slatkovodnog” zaleđa potoka. Dijelom
i zbog nasipavanja iskopnog materijala uz cestu smanjio se areal slatkovodnog
dijela močvare obrastao trskom, dok u slanu močvaru bujice odnose krupniji
kameni materijal kojemu ovdje ne bi trebalo biti mjesto. Time se umanjilo
prirodno prihranjivanje zaslanjene močvare finim muljevitim nanosom potoka,
a upravo su ti procesi (bili) presudni za nastanak iznimno cijenjenog
blatnog crnog mulja – koje posjetitelji smatraju ljekovitim i na čijim
se zalihama temelje projekcije o budućem lječilišnom turizmu dobrinjskog
područja.

Na dijelu slatkovodne močvare, uz Dobrinjski potok, mrijeste
se žabe krastače. Iako je njihovo vrijeme razmnožavanja obično rano proljeće
ove su godine one vjerojatno ranije krenule s mriješćenjem zbog toplog
vremena i mogli smo dobro čuti njihovo karakteristično glasanje. Nažalost
tamo smo zatekli i svježe nasipan teren zatrpan iskopnim materijalom,
čime je načinjena neprocjenjiva šteta prirodnim vrijednostima močvare
Meline. Slatkovodna močvara također je nekim prolaznicima i poslužila
kao odlagalište otpada. Možda upravo zbog toga, a možda slijedeći neke
ustaljene puteve (jer poznato je da generacije žaba stoljećima koriste
iste rute i vraćaju se na mjesto gdje su se izlegle) one prelaze cestu
i tu nastradaju pod kotačima automobila. U našem nedavnom posjetu i mi
smo se osvjedočili ovom prizoru. Razmišlja li itko o posljedicama?

Marko Randić i Sunčica Strišković

Ključne riječi: slana močvara, Krk, Soline, žaba, krastača