U gorskom kotaru obilježen telemetrijskom ogrlicom ris nazvan "goran – zip"

Prospekt Novosti


Sl. 1. Ris kojemu smo nadjenuli ime Goran ZiP, nakon što su mu izmjereni
parametri važni za daljnju znanstvenu obradu i nakon što je dobio telemetrijsku
ogrlicu, pušten je na slobodu na istom području gdje je i ulovljen (foto:
Patrik Krstinić)

U GORSKOM KOTARU OBILJEŽEN TELEMETRIJSKOM OGRLICOM RIS NAZVAN “GORAN – ZIP”

Šumoviti Gorski kotar stanište je tri europske velike
zvijeri, medvjeda, vuka te iznimno ugroženog risa, čija se populacija
procjenjuje na razini Hrvatske na 40 do najviše 60 jedinki. Upravo u cilju
očuvanja navedenih vrsta u povoljnom brojnom stanju, Gorski kotar uvršten
je u europsku ekološku mrežu NATURA 2000. Skroviti i brojnošću rijetki
ris (Lynx lynx), vrsta je iz porodice mačaka, a karakterizira ga osebujan
točkasti uzorak krzna različit kod svake jedinke, čuperci dlaka na ušima
i kratak rep. Teritorijalna je vrsta i živi samotno.

Dana 8. veljače 2015. godine, u večernjim satima, u zaleđu
Fužina, u šumskom predjelu Lipovača uhvaćen je u kaveznu zamku ris, a
u ranim jutarnjim satima 9. veljače dolaze čuvari prirode Javne ustanove
“Priroda” Patrik Krstinić i Marko Modrić na lokaciju te o istome
obavještavaju istraživače prof. dr. sc. Kusak Josipa s Veterinarskog fakulteta
i Vedrana Slijepčevića s Veleučilišta u Karlovcu koji ubrzo stižu i uspavljuju
risa, vrše sva potrebna mjerenja te ga opremaju telemetrijskom ogrlicom.
Ris je težio 19,5 kg, a dob mu je procijenjena na 4 godine. Ris je nazvan
Goran – ZiP (po Gorskom kotaru i zbog razloga jer je “stanovnik”
zeleno-plave Primorsko-goranske županije)

Javna ustanova “Priroda”, upravlja ekološkom
mrežom NATURA 2000 na području Primorsko-goranske županije, a u cilju
dobivanja podataka o životu ove strogo zaštićene vrste financirala je
kupnju telemetrijske ogrlice koja pomoću GPS/GSM sustava bilježi pozicije
kretanja te omogućava praćenje jedinke na terenu.

Do sada je u Hrvatskoj bilo telemetrijski praćeno 8 risova,
a “Goran-Zip” trenutno će biti jedini praćen ris u Hrvatskoj
putem satelitske ogrlice. Nadamo se da ćemo u idućih godinu dana dobiti
vrijedne podatke o njegovu kretanju i dodatne spoznaje o životu risova
u Hrvatskoj.

Marko Modrić


Sl. 2. Mjerenje dužine šape uhvaćenog risa (foto: Patrik Krstinić)


Sl. 3. Mjerenje dužine očnjaka (foto: Patrik Krstinić)