Zašto su nam cretovi važni?

Prospekt Novosti


Sl. 1. Cret na Trsteniku odlikuje se osjetljivom mikromorfologijom koju
mogu nepovratno narušiti i najmanja zadiranja u hidrologiju – primjerice
kakva uzrokuje off-road vožnja (foto: M. Randić)

ZAŠTO SU NAM CRETOVI VAŽNI?

U posebnu i za biološku raznolikost neobično važnu podskupinu
vlažnih i slatkovodnih staništa u Primorsko-goranskoj županiji ubrajamo
cretove. Oni su u ovom podneblju bez sumnje najugroženiji tipovi staništa
s vrlo izdvojenim i posebnim živim svijetom koji predstavlja preostatke
bliske geološke prošlosti – ledenih doba. Nažalost, osim što su direktno
ugroženi nastupajućim klimatskim promjenama, njih sve više neposredno
ugrožavaju i ljudi. Unatoč opetovanim apelima i edukacijskim aktivnostima
provedenim od strane Javne ustanove “Priroda” ovi naši “ledenodobni
relikti” na stalnoj su meti off-road vozača, pa još jednom koristimo
priliku da spomenemo ovaj veliki problem, jer je za pretpostaviti da su
i off-road vozači svojevrsni ljubitelji prirode kojima je ipak stalo do
očuvanja prirodnih vrijednosti i posebnosti.

Vlažna i močvarna staništa na svjetskoj razini djeluju
i kao najvažniji mehanizam pohranjivanja ugljika i time sprečavaju još
izraženije nastupanje klimatskih promjena. Osobito su u tome presudna
cretna područja sjevernih (borealnih) krajeva te tropskih tresetnih močvara
i močvarnih šuma. Cretovi i tresetišta prepoznati su kao najefikasniji
kopneni ekosustavi za pohranu ugljika. Oni pokrivaju samo 3% površine
Zemlje, ali njihov treset sadrži jednako toliko ugljika koliko i sva ostala
kopnena biomasa zajedno, a dvostruko više nego sva šumska biomasa! Uništavanje
cretova i tresetišta doprinosi u najvećoj mjeri globalnim antropogenim
emisijama stakleničkih plinova.

Iako je površina svih cretova i močvara u Primorsko-goranskoj
županiji gotovo zanemariva, njihova rijetkost i posebnost nameće nam obvezu
brižljivog odnosa prema njima te pažljivog čuvanja ili čak obnove (revitalizacije)
što se pokušava na najvažnijem cretnom staništu u Hrvatskoj – izdignutom
cretu Trstenik kod Klane. Očuvanje cretova i tresetišta na svjetskoj razini
ključna je i dugoročno najefikasnija mjera ublažavanja klimatskih promjena,
a očuvanje cretova na razini Primorsko-goranske županije od osobite je
važnosti za očuvanje lokalnih posebnosti bioraznolikosti.

M.R.


Sl. 2. Uništeni dio creta na Trsteniku, 29. travnja 2013. (foto: M. Randić)


Sl. 3. Gume off-road vozila na nekim su mjestima izrovale tresetnu podlogu
do rastresitog kamenog horizonta uzrokujući nepovratna oštećenja specifičnog
tipa staništa (foto: M. Randić)