Sl. 1. Brgujski kapuz; ističe se crvenkastoljubičasta nervatura listova
i peteljki zbog obojenja antocijanima (foto: Jerko Gudac**).
BRGUJSKI KAPUZ* “Prišal je h Matujan voz kapuza, voz kapuza brgujskega…”. Prema starom običaju, za proslavu su se svi težaci iz
svojih “leha i lešica” skupljali u zajedničku povorku – voz
– koja je od vrha sela kretala prema njegovu centru, i u kojoj su prezentirali
rezultate svog mukotrpnog cjelogodišnjeg rada. Njima bi opskrbljivali
cijelo matuljsko područje, a o tome koliko su im se Matuljci radovali,
svjedoče i citirani stihovi. IZGLED
Ova se izvorna domaća sorta od ostalih oblika kupusa razlikuje svojim
prepoznatljivim izgledom – velikim tvrdim glavicama i crvenom bojom, ali
i procedurom sađenja i konzerviranja. SJETVA
“Taj naš kapuz je otporan na bolesti i štetnike, tako da ga se ne
šprica, a njiva se gnoji samo ziz stajskin gnojen, pa moremo reć da je
stvarno “ekološki”. Sije se va josipovskoj šetemani (sredinom
ožujka), na otprtoj njivi, a onda se presajiva ručno ziz prližon (poseban
alat za presađivanje kupusa), od Ivanje do Petrove (kraj lipnja), kada
se čeka veliki daž – biju naši nonići rekli – kapužnjar”. PODNEBLJE
Brgujski je kapuz poseban zbog svog podneblja. Čak i ako se premjesti
iz lešice u vrt, on propada. Stvar je da u lešicama preko noći kondenzira
vlaga, koju kupus treba, i to upravo u dovoljnim količinama. To se ne
može postići umjetnim zalijevanjem, jer od previše vode kupus istruli. SJEME
“Kad se kapuz pobira, desetak glavica treba iščupat skupa s korijenom
i ostaviti ih da se osuše. E, sad, tako sušeni kupus treba izdržat zimu,
a da se ne pokvari, treba nekoliko mjeseci odstajati. Ja ga zato prekrijem
piljevinom koja ga čuva. U ožujku taj kupus treba ponovo posaditi, i to
zagrnut skroz do glavice. On će onda “potirat mladicu” i dobit
ćemo sjeme – kazao nam je jedan Brgujac, uz napomenu da kapuz treba saditi
“na široko” kako bi dobili velike i lijepo oblikovane glavice”. OKUS
Zahvaljujući povoljnom brgujskom podneblju, crveni brgujski kapuz ima
svoj jedinstven i prepoznatljiv okus, ljut, kao da ste papar stavili u
njega. *Ovaj prikaz stare sorte – brgujskog kapuza bio je izložen
u obliku postera što su ga vrijedne “čuvarice sjemena” iz GSR
“Pod Učkun” pripremile na temelju podataka s interneta i izložile
na izložbi sjemena koja se tijekom razmjene sjemena održavala 8. 12. 2012.
u Rijeci. Javna ustanova “Priroda” namjerava tijekom 2013. godine
nastaviti seriju prikaza starih i ugroženih sorti kulturnog bilja – prvenstveno
onih koje su autohtone na području Primorsko-goranske županije. Pozivamo
sve zainteresirane za očuvanje starih autohtonih sorti da nam se jave! ** Fotografije brgujskog kapuza omogućio
je vrstan fotograf prirode, gospodin Jerko Gudac iz Opatije,
čija fotografija druge stare autohtone sorte – loze jarbola
krasi kalendar Novog lista za 2013. godinu. 
Sl. 2. Brgujski kapuz na staništu – snimljeno na suhozidom ograđenoj lešici
u okolici Zvoneće, na lokaciji gdje se uzgaja i druga autohtona sorta
– loza jarbola (foto: Jerko Gudac**).
| 
