Buđenje krpelja s proljetnim temperaturama

Prospekt Fauna, Zanimljivosti


Sl.1. Sitni krpelji (veličine oko 1mm) često mogu proći nezapaženo

BUĐENJE KRPELJA S PROLJETNIM TEMPERATURAMA

Kada pričamo o vjesnicima proljeća obično vizualiziramo
ciklame, lastavice i visibabe. Ipak, s toplijim vremenom bude se i neka
živa bića koja su nam nešto manje draga premda je njihova uloga u ekosustavu
neupitna. U takva, ne baš omiljena bića spadaju i krpelji. Na području
Republike Hrvatske dvije vrste krpelja su najčešće: smeđi pseći krpelj
(Rhipicephalus sanguineus) i obični krpelj (Ixodes ricinus).

Smeđi pseći krpelj

Smeđi pseći krpelj prevladava u priobalnom području Hrvatske,
javlja se i u urbanim sredinama, općenito mu više pogoduju toplija i vlažna
područja. Neobičan je po tome što cijeli životni ciklus može provesti
u zatvorenom (stanovi, kuće, pseće kućice…). Specifičan je nametnik pasa,
ali može parazitirati i na drugim sisavcima. Odrasli krpelj može preživjeti
i više od godinu dana bez obroka krvi. Na čovjeka prenosi uzročnika mediteranske
pjegave groznice (uzročnik bakterija Rickettsia conorii).

Mediteranska pjegava groznica

Ova bakterijska bolest relativno je rijetka u Hrvatskoj,
a zabilježena je samo u dalmatinskim županijama. Inkubacija traje 5 do
7 dana, a početni znakovi bolesti su vrućica, jaka glavobolja, malaksalost,
mučnina, bolovi u zglobovima i mišićima. Trećeg do petog dana bolesti
javlja se tamnocrveni osip u obliku pjega i kvržica, bez popratnog svrbeža,
a često i u obliku sitnih točkastih krvarenja. Osip je raširen ne samo
po trupu i udovima, već i na licu, dlanovima i tabanima. Kožni osip traje
dva do tri tjedna, a nakon nestanka osipa nastaje blago ljuštenje kože.
U nekih bolesnika na mjestu uboda krpelja vidljiva je crveni čir s crnim
središtem, okruženim crvenim prstenom, promjera oko 1 cm i povećanim lokalnim
limfnim čvorovima. U težim oblicima javljaju se oštećenja bubrega, središnjeg
živčanog sustava i srca. Liječi se antibioticima a važna je rana dijagnostika.

Obični krpelj

Obični krpelj je najrasprostranjenija vrsta krpelja na
području Republike Hrvatske, no populacija mu je gušća u sjevernim dijelovima
Hrvatske. Ženke svježe nasisane krvlju sliče sjemenu ricinusa po čemu
je ova vrsta i dobila ime. Životni mu ciklus traje 2-4 godine i uključuje
4 stadija (jaje, šestonožna ličinka, osmonožna larva i odrastao oblik).
Nerazvijeni oblici prisutni su na malim glodavcima, dok odrasli oblici
napadaju veće sisavce (ovce, krave, jelensku divljač, čovjeka…). Ovaj
krpelj u Hrvatskoj prenosi lajmsku boreliozu (uzročnik bakterija Borrelia
burgdorferi) i krpeljni meningoencefalitis (uzročnik virus krpeljnog meningoencefalitisa).

Lajmska borelioza

Premda je prisutna na cijelom kontinentalnom području,
Lajmska borelioza najčešće se javlja u sjeverozapadnom području Hrvatske,
dok se priobalju javlja vrlo rijetko. Simptomi bolesti su crvenilo kože
na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i doseže promjer obično iznad
5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana). Crvenilo u sredini postupno
nestaje obično stvarajući karakterističan oblik crvenog kruga. Ostali
simptomi uključuju glavobolju, klonulost, vrtoglavicu, bolove u zglobovima
i mišićima, smetnje koncentracije. Obzirom da se radi o bakterijskoj infekciji,
liječi se antibioticima, a posebno je važno rano otkrivanje kožnih simptoma
i rano liječenje.

Krpeljni meningoencefalitis

Prirodno žarište ove virusne bolesti je sjeverna Hrvatska.
U Primorsko-goranskoj županiji se pojavljuje u Gorskom kotaru i nema prijavljenih
oboljelih na području otoka i priobalja. Zanimljivo je da većina zaraženih
osoba uopće ne oboli. U slučaju razvoja bolesti, nakon dvotjedne inkubacije
javljaju simptomi nalik gripi kao što su opća slabost, glavobolja, povišena
tjelesna temperatura i bolovi u mišićima cijelog tijela. Slijedi razdoblje
zatišja u trajanju od 4 do 10 dana. Nakon toga slijedi druga faza u kojoj
se uz opće simptome javljaju i znakovi upale mozga, moždanih ovojnica
ili leđne moždine, što u najtežim slučajevima može dovesti i do paralize
dišne muskulature te smrtnog ishoda. Za osobe koje provode jako puno vremena
u rizičnim područjima preporuča se cijepljenje.

Unatoč realnoj opasnosti do infekcija koje prenose krpelji,
izbjegavanje izlaska u prirodu u ovo prekrasno proljetno vrijeme ogroman
je propust. Opasnosti vrebaju i na gradskim ulicama pa ih ne izbjegavamo.
Zato je naša poruka da izađete na livade i u šume, protegnete noge i udahnete
svježi proljetni zrak. Pri tome možete poduzeti neke osnovne mjere zaštite
od krpelja. Uvucite nogavice u čarape, pregledajte hlače s vremena na
vrijeme jer krpelji često duže vrijeme putuju odjećom prije nego dođu
do golog tijela. Također možete na gležnjeve i potkoljenice nanijeti neki
od repelenata kako bi se dodatno zaštitili.

Tekst i fotografije: Patrik Krstinić


Sl.2. Jelenska divljač glavni je domadar odraslog običnog krpelja


Sl.3. Prilikom boravka u prirodi potrebno je poduzeti određene mjere preventive
protiv krpelja


Sl.4. Odrasle ženke nakon hranjenja mogu povećati volumen tijela i do
nevjerojatnih 100 puta