Invazivni tropski leptirić žeravčev bakrenac širi se i riječkim područjem

Prospekt Fauna, Zanimljivosti


Sl. 1. Leptirić žeravčev bakrenac s područja Rijeke (foto: M. Randić)

INVAZIVNI TROPSKI LEPTIRIĆ ŽERAVČEV BAKRENAC ŠIRI SE I RIJEČKIM PODRUČJEM

Leptirić žeravčev bakrenac (Cacyreus marshalli BUTLER)
zabilježen je u Hrvatskoj prvi put upravo na području Primorsko-goranske
županije – na otoku Lošinju, 2008. godine. Na riječkom području opazili
smo ga 2011. godine prigodom posjete sajmu cvijeća. Ovog ljeta (2014.)
masovno leti na području grada Rijeke i njegove gusjenice oštećuju listove
ukrasnih biljaka žeravca ili pelargonije (Pelargonium zonale).

ŽERAVČEV BAKRENAC (Cacyreus marshalli) NA RIJEČKOM PODRUČJU

Žeravčev bakrenac (sl. 1 i 5) je tropski leptir iz porodice
dnevnih leptira plavaca (Lycaenidae). Njegova postojbina je jug Afrike,
ali je (vjerojatno nepažnjom) unesen na područje Baleara u Španjolskoj,
gdje je zapažen od 1988. godine. Odavde se brzo širi Europom (uglavnom
toplijim dijelovima) i Sjevernom Afrikom pokazujući značajke invazivne
vrste. Već 2008. godine zabilježen je u Hrvatskoj i to na otoku Lošinju.
Kasnije je u Hrvatskoj opažan i zabilježen na većem broju lokaliteta –
u Istri, Hrvatskom Primorju i Dalmaciji (Kučinić et al. 2013.).

Godine 2011. zabilježili smo ga po prvi put na riječkom
području i to 23. IX. 2011. prigodom održavanja sajma cvijeća na mostu
na Rječini kod hotela Kontinental. Jedan leptirić pretraživao je rilcem
unutrašnjost žutog cvijeta biljke mesnatice iz porodice Aizoaceae izložene
na prodaju. Kasnije smo ga u dva navrata zabilježili u blizini mjesta
stanovanja u istočnom predjelu grada Rijeke – na Vežici (12. VIII. 2013.
i 25. VIII. 2013.). Tijekom ljeta 2014. godine opažali smo znatna oštećenja
na listovima ukrasnih pelargonija (Pelargonium zonale) koje su načinile
gusjenice ovog leptira (sl. 2), kao i let mnogobrojnih odraslih jedinki
početkom kolovoza na nekoliko lokacija u gradu Rijeci. Na pelargonijama
uzgojenim na balkonu stana (na balkonu su biljke prezimile razmjerno blagu
zimu) imali smo prigodu opažati kompletan razvojni ciklus leptira – polaganje
jajašaca, aktivnost gusjenica, kukuljenje i lepršavi let imaga. Zabilježili
smo i parazitizam na kukuljici (sl. 3).

Ženka leptira polaže sitna jajašca, najprije zelenkasta,
kasnije bjelkasta, najradije na lapove zatvorenih cvjetnih pupova pelargonije
(opažanje 4. VIII. 2014. na Vežici). Gusjenice žderu mlado lišće pelargonija,
ubušuju se u mekanu stabljiku, a oštećuju i cvjetne dijelove. Kukuljenje
se zbiva pri bazi cvjetnih peteljki na cvatu pelargonija, gdje kukuljice
dobro zaštićene zaštitnom obojenošću miruju do izlijetanja imaga (sl.
4).

Smatramo zanimljivim spomenuti da je u Japanskom vrtu
kod osnovne škole na Vežici posađen bujan busen jedne vrste ukrasne iglice
(Geranium sp.), a taj rod je zabilježen kao druga moguća hranidbena biljka
žeravčevog bakrenca. Usprkos činjenici da su u blizini letjeli leptirići,
na iglici (zasad) nismo opazili oštećenja koje bi uzrokovale gusjenice.
Vrijedno je spomenuti i to da smo oštećenja listova na ukrasnom žeravcu
(Pelargonium zonale) opažali i kod gostionice na Kamenjaku, udaljeno oko
10 km zračne crte sjeverioistočno od centra Rijeke, na oko 570 m n. v.,
na gornjoj granici vegetacijskog pojasa submediterana u okruženju šumaraka
crnog graba (prijelaz u mediteransko-montani vegetacijki pojas).

Budući da je prepoznavanje žeravčevog bakrenca vrlo jednostavno
na terenu nastojat ćemo i dalje pratiti širenje vrste na riječkom području
(vjerojatno ga ima i drugdje ali nismo obraćali pažnju!) te izvješćivati
stručnjake lepidopterologe prvenstveno zbog činjenice da je razmnožavanje
i širenje ove vrste vjerojatno djelomično uvjetovano i klimatskim promjenama,
a zasad je razmjerno dobro dokumentirano. O daljnjim pronalascima nastojat
ćemo upoznati i čitatelje web stranica JU “Priroda”. Svaki podatak
s terena dobro je došao.

Ključne riječi: danji leptiri, žeravac (pelargonija),
invazivna vrsta, razvojni ciklus, plavci (Lycaenidae)

Marko Randić


Sl. 2. Gusjenice naprave prepoznatljive izgrizotine na donjoj strani listova
pelargonije: rupe su poput prozorčića jer gusjenica ne izgrize gornju
epidermu lista, ali u kasnijim fazama (starije gusjenice?) gusjenice izgrizaju
i gornju epidermu pa na listu ostaju šuplje okruglaste rupe (foto: M.
Randić)


Sl. 3. I žeravčev bakrenac ima svoje neprijatelje: nepoznati parazitski
kukac ostavio je od kukuljice samo ispražnjenu kožicu. (foto: M. Randić)


Sl. 4. Iz ove kukuljice uspješno se razvio leptirić (foto: M. Randić)


Sl. 5. Žeravčev bakrenac prepoznatljiv je po šarama na donjoj strani krila
i malenim produženim “repićima” na stražnjim krilima (foto:
M. Randić)