Kako mikrobi sudjeluju u oblikovanju močvarnih krajobraza – nekoliko primjera iz pgž

Prospekt Krajobraz, Zanimljivosti


Sl. 1. Pahuljaste nakupine željeznih bakterija u odvirku izvora na području
Križ potoka kod Lokava (foto: M. Randić)

KAKO MIKROBI SUDJELUJU U OBLIKOVANJU MOČVARNIH KRAJOBRAZA – NEKOLIKO
PRIMJERA IZ PGŽ

Močvare su globalno važna vlažna staništa. Odlikuju se
velikom biološkom produktivnošću, neobično bogatom biološkom i krajobraznom
raznolikošću, iznimnom sposobnošću pročišćavanja onečišćujućih tvari,
složenim biogeokemijskim ciklusima i isprepletenim kruženjima tvari… Nažalost
vrlo su ugrožene, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini – najčešće
ljudskim aktivnostima ali vjerojatno (sada već) i klimatskim promjenama.
Iako močvarna staništa mnogi ljudi izbjegavaju i doživljavaju kao rasadišta
bolesti i nezdravih isparavanja, močvare svojom krajobraznom raznolikošću,
bogatstvom močvarnih ptica i općenito raznolikih biljaka, kukaca i drugog
živog svijeta pružaju mnoge neponovljive estetske i rekreacijske užitke
onome tko zna cijeniti njihovu ljepotu i raznolikost.

Na mnogim od naših “lutanja” močvarnim staništima
nailazili smo zanimljive primjere (mikro)staništa koja su bila preoblikovana
ili su pod utjecajima neposrednog djelovanja mikroorganizama. O nekima
od tih zapažanja izvješćivali smo na web stranicama Javne ustanove “Priroda”,
a to namjeravamo činiti i dalje. Primjerice, pisali smo o zanimljivim
bakteriozama – kvržicama ili nodulama koje uzrokuju određene vrste aktinomiceta
na korijenju stabala crne johe na zamočvarenim obalama naših rijeka. Pronašli
smo ih na korijenju joha uz goranske tekućice i uz Rječinu koja povremeno
nabujalim vodama otplavi dio pijeska i aluvijalnog nanosa s korijenja
pa kvržice (aktinomicetne nodule) postaju vrlo dobro uočljive (vidi poveznicu
1).

Također, svake godine JU “Priroda” pridružuje
se školama u Gorskom kotaru u naporima na zaštiti smeđih žaba koje su
nažalost postale vrlo ugrožene. Suradnja se do sad odvijala sa školama
u Čabru i Gerovu i osobito sa školom u Lokvama (poveznica 3). U predjelima
oko Lokava i Crnog Luga pronašli smo na mnogim mjestima, često u blizini
mrjestilišta žaba, male šumske močvare smještene uz izvore i njihove odvirke
i u njima neobičnu pojavu narančastih prevlaka na površini mulja. Ponekad
je i cijelo vodeno tijelo bilo obojeno živom narančasto-smeđe-rđastom
bojom. Obojene nakupine u vodi i na površini mulja poprimaju gdjegdje
pahuljastu ili sirastu konzistenciju (sl. 1 i 2).


Sl. 2. Željezne bakterije na zamočvarenom tlu u dolini potoka Vela voda
kod Crnog Luga – može se opaziti karakteristična kožica na površini vode
koja se ljeska na suncu (foto: M. Randić)

Zanimajući se za ovu pojavu saznali smo da se radi o
nakupinama željeznih bakterija koje za svoje životne procese koriste željezne
okside i talože živo obojeni željezni hidroksid na stjenkama svojih stanica.
Kemijskim reakcijama u koje je uključeno željezo dobivaju potrebnu energiju
za obavljanje životnih procesa, a vodenim tijelima daju napadnu obojenost.
Željezne bakterije nalazimo redovito uz željezovita vrela i posvuda gdje
u tlu ima željezne rudače. Nerijetko je to na močvarnim terenima, cretovima
i sličnim vlažnim mjestima.

Osim u Gorskom kotaru, željezne bakterije nalazili smo
i u bočatim (zaslanjenim) močvarama, kao što je najveća i najslikovitija
takva močvara na otoku Krku – ona u predjelu Meline u uvali Soline kod
Dobrinja (poveznica 2). U jugoistočnom kutu ove prostrane močvare, uz
slatkovodni odvirak, jedna je lokvica bogato ispunjena željeznim bakterijama.
I ovdje njihovu nazočnost možemo prepoznati po karakterističnoj narančasto-rđastoj
obojenosti vode. Na površini vode stvara se i kožica koja se ljeska obasjana
suncem pa ima izgled kao da na površini pliva tanak sloj nafte. Nažalost,
kao u mnogim sličnim slučajevima ovaj prirodni fenomen ljudi slabo prepoznaju
kao osobitost vrijednu zaštite, pa se u lokvicu ubacuje svakovrsni otpad.

Dio “željezovitih” obojenja, vjerojatno porijeklom
od djelovanja željeznih bakterija, nalazimo i na drugim mjestima zaslanjene
močvare u predjelu Meline – primjerice u mulju središnjeg dijela, ali
su uvijek ograničene na vrlo male površine. Izgleda da pri njihovom nastanku
određenu ulogu imaju organizmi koji ruju u mulju. Narančasto-rđasta “iscvjetavanja”
kao da izviru iz kanalića tih organizama i šire se na površini zaglađenog
mulja poput malih lepezastih ili “zastavičastih” tokova (sl.
3).

Druga skupina mikroorganizama u slanom okolišu močvare
u predjelu Meline tvori još jednu zanimljivu pojavu – stromatolitne lamelirane
prevlake, koje svake godine ili u svakom ciklusu sedimentacije dobiju
novi “god” – jednu lamelu više. Ove mikrobne prevlake poprimaju
blijedu sivkasto-zelenkastu boju. Njih “proizvode” i izgrađuju
modrozelene bakterije (Cyanobacteriaceae) koje u svojim jednostavno građenim
stanicama sadrže bakterijski klorofil neophodan za fotosintezu.

Sličnih nakupina ima i na pješčanim plažama otoka Raba.
Za fenomen stromatolita osobito su se zainteresirali geolozi jer smatraju
da su to rijetke prirodne pojave, vrijedne čak u svjetskim razmjerima.
Nažalost, kao što je to čest slučaj s neprepoznatim prirodnim vrijednostima,
cijanobakterijske prevlake u slanoj močvari u uvali Soline, a vjerojatno
i na Rabu izložene su gaženju, eroziji i uništavanju, premda bi ih zapravo
trebalo čuvati kao prvorazrednu prirodnu vrijednost, a vjerojatno i moguću
turističku atrakciju. Kupači na Melinama često ni ne znaju kakva im se
zanimljivost krije pod vlastitim bosim stopalima.

U gorskim krškim predjelima naišli smo na još jednu zanimljivost
vezanu uz mikroorganizme. Premda pojava nije toliko izražena i opsežna
kao stromatolitne lamelaste nakupine, ipak, u svojoj maloj dimenziji,
veličine najviše nekoliko desetaka centimetara, može pobuditi našu pažnju
i zanimanje. Radi se o nakupinama mikroorganizama u dnima škrapa – kamenica
udubljenim u vapnenačke ili dolomitne stijene. Ono što je ovdje neobično
to je purpurnocrvena boja tih mikroorganizama koji se u kamenici namnože
kad se u njima duže zadrži kišnica. Za sad ne znamo koja je vrsta ili
skupina mikroorganizama “zaslužna” za ovaj “koloristički”
fenomen, ali je pojava inspirativna za daljnje proučavanje i odgonetavanje.

Zajednice mikroroganizama močvara neobično su raznolike,
primjere zanimljivih pojava bi mogli nizati i dalje, jer, kao što je vidljivo,
mikroorganizmi su zaslužni za različita obojenja podloge i vode u močvarama,
mulj, primjerice, može biti taman, crne boje ili je svjetliji, ovisno
o količini dostupnog kisika ili pak njegovom potpunom nedostatku. Neki
mikroorganizmi nužno trebaju kisik, drugi mogu bez njega, a za neke je
i otrov. Druge skupine mikroorganizama u močvarama proizvode metan, (vjerojatno
se mnogi od nas sjećaju igara zabadanja štapa u mekani mulj neke močvare
kako bi se na taj način iz mulja oslobodili mjehurići plina. Taj močvarni
plin najvećim je dijelom metan). Potpuno različita skupina mikroba – “metanove”
bakterije oksidiraju metan i razgrađuju ga na CO2 i vodu. Svaka skupina
mikroorganizama ima dakle svoju specifičnu ulogu, a to se najbolje očituje
u pretvorbama i kruženju dušika, sumpora, željeza…u močvarama.

Mikrobi “kontroliraju” i usmjeravaju sastav
i razvitak vegetacije višeg bilja u močvarama. Korijenjem prodiru u anoksične
slojeve (= slojevi bez kisika) močvarnog tla dovodeći tako tamo kisik
i hranjiva koji su važni za odvijanje kemijskih reakcija i život organizama.
Mikroorganizmi često stupaju u zamršene kompeticijske i druge međuodnose
kako međusobno tako i s drugim organizmima močvara. Sjetimo se samo i
nama važnih antibiotika!

Mikroorganizmi djeluju i u promjenama šireg krajobraza
– to se očituje u nakupljanju sedre na rijekama i izvorima u čemu sudjeluju
i mikroorganizmi. Manje je poznato da imaju određenu ulogu i u tvorbi
kalcitnih ukrasa – siga u podzemnim šupljinama krša. Iako su nam svima
poznate opsežne sedrene barijere i slapovi Plitvica ili Krke, takvih pojava,
iako u znatno manjem opsegu, ima i uz izvore i odvirke na području primorsko-goranske
županije.

Na web stranicama JU “Priroda” (www.ju-priroda.hr)
odnedavno su uključene dvije edukacijske rubrike “Suradnja sa školama”
i “Mladi prirodoslovac”, kao i jedna općenitija rubrika “Zanimljivosti
iz prirode”, pa pozivamo sve koji se zanimaju za prirodu i njene
zanimljivosti da nam se jave, a posebno mlade prirodoslovce u školama
da nam pošalju svoja zapažanja o prirodi. Neka od njih rado ćemo objaviti
i/ili prokomentirati na našim web stranicama. Tragom zapažanja koja nam
se budu činila osobito zanimljiva vjerojatno ćemo se htjeti i sami uputiti
te se osvjedočiti na licu mjesta.

Kategorija: krajobraz, močvare, mikroorganizmi

Ključne riječi: mikrobni procesi u močvarama, željezne
bakterije, modrozelene bakterije (cijanobakterije), stromatoliti

Stranice JU “Priroda” povezane s ovom temom:

  1. www.ju-priroda.hr/zanimljivosti.asp?id=2zanimljivosti/flora/6-dan-rjecine.html
  2. www.ju-priroda.hr/novosti.asp?id=novosti/183-dan-mocvara.html
  3. www.ju-priroda.hr/novosti.asp?id=novosti/102-zabe-lokve.html

Marko Randić


Sl. 3. Mali rđasti “tok” u mulju zaslanjene močvare Meline na
otoku Krku, vjerojatno nastao djelovanjem željeznih bakterija (foto: M.
Randić)