Nar s cresa

Prospekt Flora, Zanimljivosti


Sl. 1. Jedan od oblika nara s otoka Cresa (foto: M. Randić)

NAR S CRESA

Prikupljajući podatke o autohtonim sortama i pasmina
za potrebe izrade Kalendara Novog lista i INA-e s temom sorti i pasmina
za 2015. godinu uspostavili smo kontakt s gospođom dr. sc. Mirom Radunić
iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Spomenuli
smo joj i nar (šipak, mogranj) koji raste na otoku Cresu. Budući da se
o toj sorti malo zna poslali smo joj na ekspertizu uzorke domaćeg nara
s Cresa koje je sakupio naš polaznik stručne prakse u JU “Priroda”
Dino Fučić

NAR (PUNICA GRANATUM) – LJEKOVITA I SOČNA SREDOZEMNA VOĆKA

Danas se nar, šipak, mogranj najviše povezuje sa svim
zemljama Sredozemlja. Ovdje na mnogim mjestima raste i poludivlje. Divlji
oblik nara raste kao trnoviti grm s gorkim plodovima, dok kultivirani
oblici mogu biti i manja stabla, nemaju trnove i donose slatke ili kiselkaste
jestive plodove (jestiv i ukusan je sočni ovoj oko sjemenki iz kojeg se
može istisnuti sok). Od divljeg nara može se također koristiti sok, koji
se također smatra vrlo ljekovitim.

Porijeklo i prirodna raširenost (areal) nara nisu sasvim
razjašnjeni. Općenito je prihvaćeno da nar možemo ubrojiti među najstarije
udomaćene voćne vrste. Uglavnom raste tamo gdje rastu maslina i smokva.
Danas uz istočne obale Jadrana uspijeva nekoliko tradicionalno uzgajanih
sorti, između ostalih osobito su cijenjene i poznate – konjski zub, slatki
barski, ciparski i pastrun.

U Hrvatskoj su najveće površine s kulturom nara zasađene
u dolini Neretve, ali raste i posvuda uz obalu i na jadranskim otocima
– više ili manje rastreseno, u manjim skupinama ili pojedinačno. Na otoku
Cresu raste samoniklo, gdje se vjerojatno raširio kao ostatak nekadašnje
kulture. Ima ga, primjerice, oko Belog i u maslinicima kod grada Cresa.
Gospođa dr. sc. Mira Radunić iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju
krša u Splitu ekspert je za domaće sorte nara. Pišući o autohtonim hrvatskim
sortama uspostavili smo s njom suradnju (bila nam je potrebna ekspertiza
o jednoj sorti nara s obale Jadrana) i usput smo joj spomenuli i nar s
otoka Cresa. Poslali smo joj uzorke. Ukoliko se o tom naru s Cresa otkriju
neke zanimljivosti čitatelje web stranica JU “Priroda” posebno
ćemo izvijestiti.

Nar se ističe kao neobično zdrava voćka. Ima visoke nutritivne
i antioksidativne vrijednsoti. U kemijskom sastavu ploda važni su vitamini,
šećeri, polifenoli i minerali. Zbog toga se može preporučiti kao ljekoviti
plod s antimikrobnim, antivirusnim, antikancerogenim i antiinflamatornim
(protiv upala, ali pomaže i pri povišenoj tjelesnoj temperaturi) djelovanjem.
Koristi se i ulje sjemenki. Kora ploda sadrži mnogo taninski tvari i pomaže
kod problema s crijevnim parazitima i probavnih poteškoća.

Patuljaste sorte nara cijenjene su u hortikulturi. Lijepe
grmiće patuljastog nara možemo susresti primjerice i u parku Ivana Zajca
u Rijeci. U gradu Rijeci nar raste na više mjesta kao poludivlji i kao
ukrasni zasađeni grm.

Ključne riječi: nar (Punica granatum), otok Cres, autohtone
sorte

Marko Randić, Javna ustanova “Priroda”


Sl. 2. Uzorci plodova “poludivljeg” nara iz maslinika kod grada
Cresa (foto: M. Randić)


Sl. 3. Područje terasastih maslinika uz grad Cres odlikuje se autohtonim
maslinama, smokvama i “poludivljim” grmovima nara (foto: M.
Randić)