Sl. 1. Jeste li znali da je u veljači održana radionica u JU “Priroda”
o zaštićenim vrstama i risu s učenicima i nastavnicima OŠ Nikola Tesla
u Rijeci? (foto: Ivana Rogić)

Jeste li znali?

Da je 8. veljače 2015. na području Gorskog kotara uhvaćen ris kojemu
je stavljena ogrlica za satelitsko praćenje kretanja (vidi www.ju-priroda.hr/novosti.asp?id=novosti/201-telemetrija-ris.html)?

Da je ris Goran ZiP, kako smo uhvaćenog risa nazvali
radi lakšeg sporazumijevanja prilikom istraživanja, trenutno jedini ris
u Hrvatskoj opremljen satelitskom (telemetrijskom) ogrlicom?

Da se pomoću podataka o kretanju risa prikupljenim “iz
satelita” mogu saznati mnoge važne spoznaje o navikama i načinu života
risova, što pomaže znanstvenicima u donošenju odluka o provođenju mjera
zaštite ovih rijetkih, ugroženih i zaštićenih životinja?

Da je Goran ZiP u prvih desetak dana otkako se prati
njegovo kretanje dnevno prelazio razdaljine od nekoliko kilometara do
najviše desetak? Kretao se naviše u zasniježenim predjelima na granici
primorskog niza goranskih planina i povremeno zalazio niže, prema primorju.

Da je, uz prikupljanje i praćenje satelitskih signala
s ogrlice, još jedna važna metoda kako se prati kretanje i način života
risova nalaženje i slijeđenje njihovih tragova u snijegu (sl.2)?

Sl. 2. Praćenje tragova risa u mekanom snijegu pomoću krplji. Na slici
se uočava kako je ris skrenuo sa svoje putanje prema maloj stijeni koju
je obilježio mokraćom. To je uobičajeni način kako risovi obilježavaju
(markiraju) svoj teritorij, a osobito u sezoni parenja koje se odvija
krajem zime (foto: Patrik Krstinić)

Sl. 3. Usporedba veličina ljudske ruke/rukavice s otiskom šape risa u
mekanom snijegu (foto: Patrik Krstinić)

Da risovi imaju široke i krupne šape, uz to gusto obrasle
krznom, kojima se na snijegu služe kao nekom vrstom krplji (sl. 3). “Fenomen
krplji” omogućuje im da manje propadaju u mekani snijeg pa se mogu
brže i uspješnijeg kretati (usporedi www.ju-priroda.hr/kutak.asp?id=5kutak/mladi-prirodoslovac/1-krplje.html)?

Da je jedno od pitanja na koje smo ostali dužni odgovor
djeci na radionici o risu bilo – koliko dugo ostaju risići uz majku risicu?
A odgovor je – desetak mjeseci, za koje vrijeme ih ona njeguje, hrani
i nauči osnovne vještine o lovu plijena i snalaženju u divljini.