Obilježavanje dana rječine – razgrnut veo tajni s oblutaka u kanjonu rječine?

Prospekt Gea, Zanimljivosti


Slika 1. Pronađene glacijalne strije na oblucima na rubu kanjona Rječine
– mogući dokaz pleistocenske glacijacije nadomak grada Rijeke (foto: Ljerka
Marjanac)

OBILJEŽAVANJE DANA RJEČINE – Razgrnut veo tajni s oblutaka u kanjonu Rječine?

Prilikom prošlogodišnjeg obilježavanja Dana Rječine ukazali
smo na zanimljivu pojavu oblutaka na rubu kanjona, na stotinjak metara
višoj nadmorskoj visini nego što je sadašnja razina toka Rječine. Pozvali
smo stručnjake geologe koji su se rado odazvali da pogledaju ovu zanimljivu
pojavu i evo što smo pronašli.

GEOLOŠKA ZANIMLJIVOST U KANJONU RJEČINE (uz obilježavanje Dana Rječine)

Istražujući kanjon Rječine kod Strmice na Trsatu pronašli
smo pred nekoliko godina zanimljivu pojavu zaobljenog kamenja – oblutaka,
šljunka i blokova raznih veličina, oblika i stijenskog/litološkog sastava.
Primjerice, našlo ih se karbonatnih (a u nekima, koji se sastoje od vapnenaca,
vidljivi su fosili foraminifera), pješčenjačkih kao i konglomeratnih kod
kojih su u prevladavajućem karbonatnom vezivu uklopljeni čak i manji kremeni
obluci (vidi: www.ju-priroda.hr/zanimljivosti.asp?id=2zanimljivosti/gea/6-dan-rjecine.html).
Naša prva pretpostavka je bila da je taj litološki vrlo raznolik materijal
na strmim padinama – čak oko stotinjak metara iznad današnje razine na
kojoj Rječina teče u kanjonu ispod Trsata, donesen nekim davnim vodotokom,
možda paleo-Rječinom.

Našem pozivu da se pojava istraži odazvali su se geolozi
dr. sc. Ljerka Marjanac iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara
HAZU-a i prof. dr. sc. Tihomir Marjanac s Geološkog odsjeka PMF-a, Zagreb.
Već nakon kraćeg rekognosciranja terena pronašli smo moguće dokaze da
se ne radi o riječnim nanosima već o ledenjačkim (glacijalnim) taložinama.
Dakle, obluci na ovo mjesto, čini se, nisu bili doneseni radom tekućica
već leda u nekom davnom ledenjaku! Neposredni dokazi bili bi nalazi glacijalnih
strija* na površini oblutaka, kao i posebno oblikovani komadi različitih
stijena koji nisu zaobljeni radom vode već djelovanjem ledenjaka – kopljasti
klasti („bullet-shaped clasts“) i fasetirani klasti («faseted clasts»).
Obzirom da je kanjon Rječine u tektonski poremećenom području, još uvijek
tektonski aktivnom, moguće je da su različiti procesi oblikovali ove sedimente,
pa je za konačnu interpretaciju potrebno daljnje detaljno geološko istraživanje.
Nalazi sedimenata koji imaju obilježja glacijalnih sedimenata (tila*)
mogli bi baciti novo svjetlo u procjeni i poznavanju opsega i rasprostranjenosti
ledenjaka u okolici grada Rijeke, kao i ledenog pokrova na planinama uokolo
Riječkog zaljeva u doba starijih pelistocenskih oledbi prije više od 250.000
godina i zadnjeg ledenog doba prije oko 20.000 godina. Sve to je zasad
slabo poznato i vrijedno daljnjeg istraživanja. Planirano je stoga nalazište
detaljnije istražiti.


Slika 2. Kaotični, nesortirani sediment (dijamikt) u kojem su pronađeni
zaobljeni klasti s ledenjačkim strijama (slika 1). Karakteristike sedimenta
ukazuju da je riječ o glacijalnom sedimentu tilu** (foto: Ljerka Marjanac).

*ledenjačke ili glacijalne strije su uski žljebovi,
brazde, brazgotine, urezi u stijenama i pojedinačnim komadima kamenja
(klastima) nastali međusobnim struganjem stijenskog materijala uklopljenog
u ledu ledenjaka koji napreduje ili urezivanjem u stijene preko kojih
prolazi ledenjak. U ledu ledenjaka su, naime, uklopljene stijene koje
ledenjak otkida i nosi sa sobom (morenski materijal) pa njihovim međusobnim
struganjem u bazi ledenjaka nastaju strije. Mogu se razmjerno lako razlikovati
od strija uzrokovanih tektonski ili antropogeno.

**til je nevezani, kaotičan do slabo sortirani
sediment koji se sastoji od zaobljenih komada (klasta) raznovrsnih stijena
sa ledenjačkim strijama i muljne/pjeskovite osnove u kojoj su klasti uklopljeni.
Til je materijal koji ledenjak transportira dok napreduje i širi se, a
povlačenjem ledenjaka taj se materijal odlaže na podlogu preko koje se
ledenjak širio. Nastali sloj tila naziva se i podinska morena.

Ključne riječi: Rječina, kanjon, glacijacija, ledenjaci,
glacijalne strije

Marko Randić (JU „Priroda“), Ljerka Marjanac (Zavod za
paleontologiju i geologiju kvartara HAZU) i Tihomir Marjanac (Geološki
odsjek PMF-a, Zagreb)