Oštroglava gušterica (dalmatolacerta /= lacerta/ oxycephala) na starim osorskim zidinama

Prospekt Fauna, Zanimljivosti


Sl.1. Oštroglava gušterica na starim zidinama Osora (foto: Patrik Krstinić)

OŠTROGLAVA GUŠTERICA (DALMATOLACERTA /= LACERTA/ OXYCEPHALA) NA STARIM OSORSKIM ZIDINAMA

Otok Cres sa svojih 29 vrsta iznimno je bogat herpetofaunom
(gmazovima i vodozemcima), a jedan od kurioziteta je prisutnost oštroglave
gušterice gotovo 100 km sjevernije od utvrđene prirodne granice njezinog
rasprostranjenja.

Oštroglava gušterica jadranski je endem rasprostranjen
u priobalju i na otocima od Crne gore (i, vjerojatno, sjeverne Albanije)
do rijeke Krke. Boja na leđima i glavi može varirati od svjetlije sive
s točkastim uzorkom do gotovo jednolično crne (pojava tamne obojenosti
naziva se melanizam!). Većina populacije ima karakteristično prugasto
obojen rep na kojem se izmjenjuju tamnosive i svijetloplave pruge, ali
ovaj kontrast je kod dijela populacije manje izražen. Za razliku od drugih
malih jadranskih guštera penje se na mjesta koja mogu biti i do 30 metara
visoko iznad zemlje. Vrlo je plašljiva i nepovjerljiva pa joj je prilično
teško prići.

Oštroglave gušterice na otoku Cresu pronađene su samo
na jednom lokalitetu, u mjestu Osor. Obzirom da se ovaj lokalitet nalazi
gotovo 100 km sjevernije od prirodne granice njezinog rasprostranjenja
pretpostavlja se da je prvih nekoliko jedinki (od kojih je nastala osorska
mala populacija) slučajno ili namjerno doneseno. Zanimljivo je da na istom
lokalitetu živi i krška gušterica (Podarcis melisellensis). Ovakav način
suživota dviju vrsta nije uobičajen što doprinosi osebujnosti staništa
osorskih gušterica.


Sl.2. Krška gušterica u Osoru (foto: Patrik Krstinić)

Mi smo oštroglavu guštericu našli i snimili na masivnom
zidu nedaleko morskog kanala koji razdvaja otok Cres od otoka Lošinja.
Stanište je tijekom većeg dijela dana izloženo jarkom sunčevom zračenju
koje dodatno pojačava refleksija od površine svijetlog kamena vapnenca.
Zid je prepun dubokih zasjenjenih pukotina, u koje se gušterice rado sklanjaju
pa pretpostavljamo da takvo ponašanje igra određenu ulogu u regulaciji
tjelesne temperature (termoregulacija), a možda i zaštite od prejakog
sunčeva zračenja.

Osorski primjerci oštroglave gušterice pokazuju izrazito
tamnu obojenost što im ga daje pigment melanin. Poznato je da zbog tamne
obojenosti tijelo apsorbira više energije sunčeva zračenja nego što bi
to bilo slučaj u svijetlo obojenih primjeraka (koji energiju Sunca jače
odbijaju-reflektiraju). To bi, dakle, mogao biti još i dodatni mehanizam
kako ova vrsta provodi termoregulaciju, (iako ima i drukčijih tumačenja!).

Iz fotobiologije je poznato da tamni pigment melanin
ima također važnu ulogu zaštite od prejakog sunčeva zračenja – prvenstveno
onog iz UV dijela spektra. Ono što je osobito važno kod gmazova i još
nekih skupina kralješnjaka, je i činjenica da je melanin od iznimne važnosti
u reproduktivnoj biologiji, ponašanju (primjerice tamnije obojeni primjerci
su znatno agresivniji), teritorijalnosti, interakciji s ostalim vrstama
na staništu i drugim. Budući da oštroglave gušterice na osorskim zidinama
dijele isto stanište s krškim guštericama koje pokazuju drugačiji uzorak
obojenosti (razlikuju se u strukturnoj obojenosti, pigmentima, njihovim
omjerima i slično) to je i jedinstvena prilika da se na tom primjeru dublje
istraže fotobiološke i druge implikacije njihovih međusobnih interakcija.

Kao zanimljivost, možemo spomenuti da isto stanište s
osorskim guštericama dijeli i jedan zanimljiv biljni endem donekle slične
biogeografije (jadranski endem!), a to je primorska dimovica (Corydalis
acaulis). Slučajnost, ili ne – ovo osorsko “fotofilno” stanište
također joj je sekundarno (naime u široj okolici – sve do NP Paklenica,
nije poznato da raste na prirodnim staništima). Zanimljiva prilagodba
jarkim sunčevim zrakama izloženom staništu kod ove otporne biljke koja
raste u pukotinama stijena i zidina jesu listovi presvučeni voštanim prevlakama,
koje im daju sivkasto-plavkasti nahuk (slično kao kod listova agave).
Možemo se na kraju upitati – kakvu ulogu imaju bujni buseni ove dekorativne
biljke u životu osorskih gušterica (s obzirom da dijele isto stanište,
a cvjetovi dimovice privlače kukce oprašivače koji su potencijalni plijen
guštericama, buseni daju veću strukturiranost staništu i sl.)?

Patrik Krstinić i Marko Randić

Kategorija: zanimljivosti iz prirode, fauna, flora, međunarodna
godina svjetlosti

Ključne riječi: oštroglava gušterica, krška gušterica,
primorska dimovica, Osor, otok Cres, “fotofilno” stanište, pigment
melanin

Poveznice na www stranice JU Priroda sa srodnim temama:
VELEBITSKA GUŠTERICA

MUŠICE
DLAKARICE (BIBIONIDAE) U PRIMORJU


Sl.3. Suživot oštoglave i krške gušterice na osorskim zidinama (foto:
Patrik Krstinić)


Sl.4. Primorska dimovica (Corydalis acaulis) (foto: Patrik Krstinić)