Plaže na Pećinama nasute alohtonim riječnim valuticama

Prospekt Gea, Grad-selo, Zanimljivosti

Prije godinu dana, neposredno nakon novogodišnjih praznika, nemalo (= nemilo) sam se iznenadio spustivši se stepenicama do šljunčane plaže na Pećinama. Plaža je smještena istočno od korijena lukobrana lučice Đeletićevo (istočni predio grada Rijeke/Sušaka) i proteže se u dužinu nekoliko desetaka koraka. Više ništa nije bilo kao nekad! Spoznaja da je prelijepa prirodna šljunčana plaža izgrađena od sitnijih i krupnijih bijelih vapnenačkih oblutaka, (koje su valovi stotinama godina lagano šumoreći za lahora ili bijesno hučeći i bučno nadirući na plažu za jakih južina valjali, brusili i postupno zaobljivali), zatrpana “ružnim”, sivim i tamnim neautohtonim riječnim valuticama sastavljenim od šarolikog vulkanskog i silikatnog stijenja koje ovamo nikako ne pripada prilično me rastužila (sl. 1).

Sl. 1. Prvotno razočaranje nasutom plažom (“od bijelog u prljavo-sivo”) poslije se pretvorilo u zabavno-edukativni izazov …plažica uz korijen lukobrana lučice Đeletićevo nakon “prihranjivanja” riječnim valuticama (foto: M. R.)

A isto tako, idući obalnom šetnicom dalje prema vili Ružić, još dvije-tri plažice bile su nasute istom vrstom materijala (sl. 2). Na sreću, donekle sam se utješio spoznajom da je na sljedećoj prelijepoj šljunčanoj plaži ostavljen prirodan bijeli vapnenački šljunak (sl. 4). Neusporediva ljepota!

Nakon godine dana ipak sam se nekako primirio i pomirio, a kad sam na zimskim praznicima s nećakinjama iz Zagreba, Anom i Ninom, posjetio plažu, stvar je nenadano dobila drugačiji obrat. Došavši na plažu nećakinje su se odmah dale u skupljanje neobičnih šarolikih i svjetlucavih valutica i započele su prebirati i razvrstavati valutice po vrstama.

Pokazao sam im kremene valutice – našli smo ih raznih oblika i boja – snježno-bijele, oker-žućkaste, čađavo-sive, crne, ružičaste… Napravili smo malu izložbu. Izazivanje iskri u zatamnjenoj prostoriji kod kuće bilo je još dugo izvor igre i oduševljenja. Ne treba zanemariti ni upečatljive mirisne senzacije koje se mogu doživjeti kad se udara kremenom o kremen… Sve to ne bi bilo moguće s “jednoličnim” vapnenačkim valuticama na prirodnoj plaži.

Posebna zabava bila je, dakako, skupljanje “dragog” kamenja, koje smo “uočavali” i zamišljali u raznim vrstama valutica, prije svega u onima koje u svojoj strukturi imaju uklopljene krupne svjetlucave listiće tinjca (sl. 3), ili u raznolikim, lijepo oblikovanim i napadno obojenim valuticama tvrdog rožnjaka. Razvila se živa “trgovina” i trampa “dragim” i “poludragim”kamenjem.

Na temelju skromnog poznavanja geologije, a prema sastavu valutica, mogu pretpostaviti da bi riječni šljunak nasut na pećinske plaže možda mogao potjecati iz korita neke alpske rijeke koja protječe (i) kroz silikatne masive. Nastojat ću ući u trag odakle potječe taj materijal koji je korišten za “prihranjivanje” i povećavanje pećinskih plaža, jer more ipak malo po malo nagriza i odnosi ovdašnje plaže, potreba za kupališnim prostorom sve je veća…(i vjerojatno će i u budućnosti biti takvih težnji za “prihranjivanjem”).

Marko Randić


Sl. 2. Plažice ispred vile Ružić potpuno su nasute riječnim valuticama (foto: M. R.)


Sl. 3. Svjetlucavi listići tinjca uklopljeni u valuticama posebno su nas se dojmili (foto: M. R.)


Sl. 4. Ipak…, plaža od bijelih vapnenačkih oblutaka neusporedivo je ljepša… (foto: M. R.)