Posolica – sasušeno more na površini otoka

Prospekt Gea, Zanimljivosti


Sl.1. Posolica na lišću velike mlječike (Euphorbia characias)

POSOLICA – SASUŠENO MORE NA POVRŠINI OTOKA

Dan poslije olujne bure na jadranskim se otocima zbrajaju
štete. Otkriveni krovovi kuća, izvaljena stabla i potopljeni brodovi najčešće
su žrtve njezinih “refula” (udara). Za razliku od juga koje
puše iz smjera jugoistoka duž jadranske obale, čiji valovi na otvorenom
moru mogu doseći nekoliko metara, bura se spušta sa obalnih planina i
premda puše znatno brže od juga stvara puno manje valove. Ipak, od siline
bure sa površine zapjenjenih valova izdiže se “morski dim” kojeg
vjetar raznosi po otocima taložeći ga na raslinje, tlo i građevine (Sl.2.).
Na taj način nastaje posolica, tanki sloj sitnih kristala morske soli.
Na intenzitet posolice utječe i salinitet Jadranskog mora koje sa svojih
38‰ spada u slanija mora (prosječni salinitet svjetskih mora je 35‰).

Posolica ubrzava koroziju metalnih konstrukcija te stvara
probleme u opskrbi električnom energijom. Stupanj izolacije električnih
vodova rapidno se smanjuje ili dolazi do proboja ako poslije nastajanja
posolice nastane magla, započne padati slaba kiša ili vlaga u zraku jako
poraste.

Posolica negativno utječe na vegetaciju, oštećuje listove
i cvjetove, te otežava biljkama opskrbu vodom povećavajući osmotske vrijednosti
tla. Ipak, mnoge su se biljke prilagodile ovakvim uvjetima. Takve biljke
nazivamo halofiti ili slanjače. Nagomilavajući soli u svojim stanicama
halofiti postižu veće osmotske vrijednosti od onih u tlu što im omogućava
normalnu opskrbu vodom. Druge se biljke protiv posolice brane debelim
vanjskim slojem stanica koje na površini mogu biti dodatno zaštićene voskom
i dlakama (Sl.3.).

Premda otežava život na otocima pojavu posolice od davnina
su prepoznali ljudi iz tog kraja iskoristivši je za konzerviranje mesa
i ribe (Sl.4.), a možda je upravo posolica ljepotom svojih čipkastih struktura
bila inspiracija za neke od dezena paške čipke, rukotvorine koja se izrađuje
na otoku gdje su bura i posolica najintenzivnije (Sl.1.).

Tekst i fotografije Patrik Krstinić


Sl.2. “Morski dim” u podvelebitskom kanalu


Sl.3. Zasoljeno lišće hrasta crnike


Sl.4. Sušenje pršuta na buri