Slana lokva – mala zaslanjena močvara

Prospekt Krajobraz, Zanimljivosti


Sl. 1. U jesen je lokva na poluotoku Ćuf bogata vodom, lokvu posjećuju
ptice močvarice (foto: M. Randić)

SLANA LOKVA – MALA ZASLANJENA MOČVARA

Zapadna obala otoka Krka, primjerice njezin dio od Njivica
do Malinske, nije osobito razvedena. Iznimku čini prema moru izbočeni
dvokraki poluotok Ćuf, a zanimljivost obale povećava i mala zaslanjena
močvara – okrugla lokva, smještena po sredini poluotoka, nedaleko mora.
Lokva u vrijeme suše većim dijelom ostaje bez vode. Tada na njezinom blatnjavom,
glinovitom, zaravnjenom dnu iscvjetavaju bijela polja soli; pojava koja
se osobito dobro ističe od okolnih površina i izgledom jako odskače u
krajobrazu. Presoljeni blatnjavi mulj dna lokve iznimno je stanište nekolicini
usko specijaliziranih organizama, kao što su, primjerice, biljke slanjače
(Salicornia spp.), primorski oman (Inula crithmoides), rakušci i neke
vrste paukova koji svoje brojne mreže svijaju na žilavim stabljikama na
sol otpornog morskog sita (Juncus maritimus).

U vrijeme kiša sol se otopi u slatkoj vodi, lokva se
napuni vodom i u određeno doba godine redovito je posjećuju ptice močvarice.
Tada je lokvu osobito uzbudljivo posjetiti jer je ptice lako iznenaditi
i približiti im se zbog zaklona raslinja koje buja uokolo lokve. Nadlijeću
je i brojna vretenca, primjerice ona roda Aeschna i Sympetrum što daje
dodatnu živost lokvi. Zbog spomenutih prirodnih vrijednosti lokvu – malu
zaslanjenu močvaru i cijeli poluotok Ćuf nedavno smo uvrstili u 30 najljepših
i najzanimljivijih krajobraza otoka Krka, a ucrtani su i u prostorne planove
kao vrijedno prirodno područje.

Marko Randić


Sl. 2. U vrijeme suše na isušenom dnu lokve iscvjetaju bijela polja soli
(foto: M. Randić)


Sl. 3. Biljke slanjače ukazuju na ekstremne ekološke prilike na blatnjavom
slanom tlu lokve (foto: M. Randić)