Stampedo gujavica uzrokovan toptanjem nogama po tlu

Prospekt Fauna, Zanimljivosti


Sl. 1. Stručnjakinja za gujavice dr. sc. Davorka K. Hackenberger* iz Sveučilišta
J. J. Strossmayer u Osijeku na temelju naših fotografija gujavica snimljenih
na Školjiću (uz napomenu da se s fotografija teško može sa stopostotnom
sigurnošću determinirati vrsta gujavica, jer je za determinaciju važno
utvrditi položaj kliteluma i još neka morfološka obilježja koja se na
fotografijama ne vide), smatra da je u pitanju vrsta Aporrectodea caliginosa,
široko rasprostranjena, kozmopolitska vrsta gujavica. (foto: Asja Matešić)

STAMPEDO GUJAVICA UZROKOVAN TOPTANJEM NOGAMA PO TLU

Gujavice su vjerojatno uznemirene toptanjem brojnih nogu
po površini tla odlučile napustiti sigurnost svojih podzemnih boravišta
i ispuzale su na površinu tla. Duge i do 40-tak centimetara i blijedoružičaste
boje, njih desetak (a bilo ih je raznih veličina), izvijale su se na svega
nekoliko četvornih metara i živahno su se kretale po travi zelene površine
uz željeznički nasip na Školjiću (širi centar grada Rijeke).

Pojavu bi mogli opisati kao svojevrsni stampedo gujavica
uzrokovan isto takvim “stampedom” cipelica i cipela učenika
i nastavnika OŠ Nikola Tesla i djelatnika JUP-a, kojima smo stupali po
travnatoj površini tla nahrupivši u dotad neuznemiravano kraljevstvo gujavica
prilikom akcije uklanjanja invazivne vrste stabla pajasena.

Da su gujavice vrlo osjetljive na trešnju i vibracije
poznato je odavno (životom gujavica se mnogo bavio prirodoslovac Charles
Darwin!). Ovo njihovo prirođeno svojstvo se, međutim, još i danas tumači
na razne načine, ali ukratko možemo ustvrditi da je živčani sustav ovih
zanimljivih bića vrlo senzibilan tj. osjetljiv – neobično brzo i živahno
reagira na podražaje i omogućuje im naizmjenično snažno stiskati i olabaviti
mišiće tijela, čime se one mogu brzo pokretati. To se u našem slučaju
očitovalo u brzom napuštanju podzemnih tunela i nenadanim izlaskom na
svjetlost dana.

Osjetljivost gujavica na trešnju i vibracije koriste
ponekad istraživači kako bi utvrdili prisutnost i brojnost gujavica u
tlu, a time, posredno, mogu zaključivati o plodnosti tla. Smatra se, naime,
da što u tlu ima više gujavica to je ono plodnije. Tla s više od 100 gujavica
na metar četvorni smatraju se vrlo plodnima.

Zanimljivo je da se sličnom strategijom služe i neke
vrste ptica kako bi, namjerno topćući nogama po površini tla izmamile
iz podzemnih tunela slasne zalogaje. Postoje čak izvješća da se gujavice
uspjelo izmamiti iz tla pomoću starinskih budilica (vekerice naših baka
i djedova), koje prislonjene na tlo i navijene proizvode mnogo buke, vibracija
i podrhtavanja tla kad im se pusti zvonjava.

*Zahvaljujemo gospođi Davorki K. Hackenberger koja se
spremno odazvala našoj zamolbi da pokuša determinirati vrstu gujavice
snimljene na Školjiću.

Marko Randić


Sl. 2. Gujavice su ispuzale iz vlažnog tla male zelene površine na Školjiću
(foto: Asja Matešić)


Sl. 3. Veličina gujavica (foto: Asja Matešić)