Udruga biom i javna ustanova "priroda" proveli prstenovanje bjelonoktih vjetruša na rabu

Prospekt Fauna, Zanimljivosti


Sl.1. Prstenovanje potpuno opernatjelog ptića bjelonokte vjetruše (Falco
naumanni)

UDRUGA BIOM I JAVNA USTANOVA “PRIRODA” PROVELI PRSTENOVANJE BJELONOKTIH VJETRUŠA NA RABU

2010. godine članovi udruge BIOM na području otoka Raba
otkrili su do tada nepoznatu koloniju vrste Falco naumanni (bjelonokta
vjetruša). Otkriće je bilo neobično važno zbog činjenice da se ova kritično
ugrožena gnjezdarica smatrala izumrlom tijekom posljednih četiri desetljeća
na području Hrvatske. Prema podacima organizacije “Bird Life International”
brojnost europske populacije bjelonokte vjetruše u stalnom je opadanju.
Tijekom svakog desetljeća od 1950. godine populacija ove vrste u Europi
se smanjivala za 46% te trenutno broji 25000 – 42000 parova.

Bjelonokta vjetruša vrlo je slična običnoj vjetruši (Falco
tinnunculus). Značajnije morfološke razlike uočljive su u boji perja odraslih
mužjaka. Za razliku od mužjaka obične vjetruše, mužjaci bjelonokte vjetruše
imaju jednolično hrđavo crveno obojena leđa sa sivoplavim “zrcalima”
na leđnoj strani krila. Razlike također postoje u ponašanju i ekologiji
vrste. Za razliku od obične vjetruše, bjelonokta vjetruša je izrazito
socijalna te se hrani, gnijezdi i seli u skupinama od desetak do preko
stotinu ptica. Bjelonokte vjetruše nastanjuju otvorene tople i suhe predjele
(travnjaci, stepe, pustinje) i nizinske poljodjelske ekstenzivne predjele
s niskim raslinjem. Pretežito se hrane kukcima, a rijetko love i sitne
sisavce, gmazove i ptice. Prezimljuju u subsaharskoj Africi, a kod nas
se zadržavaju samo između travnja i kolovoza kada se formiraju parovi
koji gnijezde i podižu mlade.

Rapska populacija bjelonokte vjetruše kao područje hranjenja
koristi otvorene kamenjarske pašnjake jugoistočnog dijela otoka gdje se
greben brda Kamenjak spušta i prelazi u blagu zaravan. Kamenjarski pašnjaci
na Sredozemlju zadržali su se isključivo na područjima gdje postoji ekstenzivno
stočarstvo kao što je to slučaj na Rabu. Kako se ti pašnjaci ne tretiraju
gnojivima i pesticidima, oni pružaju utočište ugroženoj flori i fauni
koja je nekoć bila šire rasprostranjena.

Od otkrića populacije bjelonokte vjetruše na Rabu udruga
“BIOM” svake godine početkom srpnja provodi monitoring i prstenovanje
mladih ptica na koloniji. U ovogodišnjoj prstenovačkoj akciji sudjelovala
je i Javna ustanova “Priroda”. Ukupno je pronađeno 25 gnijezda
u kojima je prstenovano 12 ptića različitog uzrasta, od onih starih svega
nekoliko dana do onih potpuno opernatjelih, spremnih za prvi let. Dosadašnji
podaci o fenologiji gniježđenja i migraciji bjelonokte vjetruše ukazuju
na stabilno stanje rapske populacije što upućuje na povoljno stanje staništa
gdje se ova vrsta hrani i gnijezdi. Nadamo se da će brojnost bjelonokte
vjetruše u Hrvatskoj rasti te da će se ove okretne male grabljivice vratiti
i na druga područja gdje su nekoć gnijezdile.

Fotografije i tekst: Patrik Krstinić


Sl.2. Bijelo paperje mladi ptići u potpunosti zamjenjuju odraslim perjem
36 dana nakon izvaljivanja iz jaja kada postaju sposobni za let


Sl.3. Kamenjarski pašnjaci važno su hranilište i gnjezdilište bjelonoktih
vjetruša


Sl.4. Prstenovani ptić spreman za svoj prvi let