Sl.1. Prstenovanje potpuno opernatjelog ptića bjelonokte vjetruše (Falco naumanni)
2010. godine članovi udruge BIOM na području otoka Raba otkrili su do tada nepoznatu koloniju vrste Falco naumanni (bjelonokta vjetruša). Otkriće je bilo neobično važno zbog činjenice da se ova kritično ugrožena gnjezdarica smatrala izumrlom tijekom posljednih četiri desetljeća na području Hrvatske. Prema podacima organizacije “Bird Life International” brojnost europske populacije bjelonokte vjetruše u stalnom je opadanju. Tijekom svakog desetljeća od 1950. godine populacija ove vrste u Europi se smanjivala za 46% te trenutno broji 25000 – 42000 parova.
Bjelonokta vjetruša vrlo je slična običnoj vjetruši (Falco tinnunculus). Značajnije morfološke razlike uočljive su u boji perja odraslih mužjaka. Za razliku od mužjaka obične vjetruše, mužjaci bjelonokte vjetruše imaju jednolično hrđavo crveno obojena leđa sa sivoplavim “zrcalima” na leđnoj strani krila. Razlike također postoje u ponašanju i ekologiji vrste. Za razliku od obične vjetruše, bjelonokta vjetruša je izrazito socijalna te se hrani, gnijezdi i seli u skupinama od desetak do preko stotinu ptica. Bjelonokte vjetruše nastanjuju otvorene tople i suhe predjele (travnjaci, stepe, pustinje) i nizinske poljodjelske ekstenzivne predjele s niskim raslinjem. Pretežito se hrane kukcima, a rijetko love i sitne sisavce, gmazove i ptice. Prezimljuju u subsaharskoj Africi, a kod nas se zadržavaju samo između travnja i kolovoza kada se formiraju parovi koji gnijezde i podižu mlade.
Rapska populacija bjelonokte vjetruše kao područje hranjenja koristi otvorene kamenjarske pašnjake jugoistočnog dijela otoka gdje se greben brda Kamenjak spušta i prelazi u blagu zaravan. Kamenjarski pašnjaci na Sredozemlju zadržali su se isključivo na područjima gdje postoji ekstenzivno stočarstvo kao što je to slučaj na Rabu. Kako se ti pašnjaci ne tretiraju gnojivima i pesticidima, oni pružaju utočište ugroženoj flori i fauni koja je nekoć bila šire rasprostranjena.
Od otkrića populacije bjelonokte vjetruše na Rabu udruga “BIOM” svake godine početkom srpnja provodi monitoring i prstenovanje mladih ptica na koloniji. U ovogodišnjoj prstenovačkoj akciji sudjelovala je i Javna ustanova “Priroda”. Ukupno je pronađeno 25 gnijezda u kojima je prstenovano 12 ptića različitog uzrasta, od onih starih svega nekoliko dana do onih potpuno opernatjelih, spremnih za prvi let. Dosadašnji podaci o fenologiji gniježđenja i migraciji bjelonokte vjetruše ukazuju na stabilno stanje rapske populacije što upućuje na povoljno stanje staništa gdje se ova vrsta hrani i gnijezdi. Nadamo se da će brojnost bjelonokte vjetruše u Hrvatskoj rasti te da će se ove okretne male grabljivice vratiti i na druga područja gdje su nekoć gnijezdile.
Fotografije i tekst: Patrik Krstinić
Sl.2. Bijelo paperje mladi ptići u potpunosti zamjenjuju odraslim perjem 36 dana nakon izvaljivanja iz jaja kada postaju sposobni za let
Sl.3. Kamenjarski pašnjaci važno su hranilište i gnjezdilište bjelonoktih vjetruša
Sl.4. Prstenovani ptić spreman za svoj prvi let