Zanimljiva pojava nalik čajnoj "gljivi" u prirodi

Prospekt Flora, Zanimljivosti


Slika 1. Nakupina mikroorganizama na presječenom deblu bukve iz koje curi
biljni sok (foto: Marko, Ana i Nina Randić).

ZANIMLJIVA POJAVA NALIK ČAJNOJ “GLJIVI” U PRIRODI

Na podnožju Učke, u šumskom predjelu iznad sela Trebišća,
snažna je bura ove jeseni srušila skupinu stabala bukvi (usporedi i: http://www.ju-priroda.hr/zanimljivosti.asp?id=2zanimljivosti/gea/3-olujno-nevrijeme.html
). Stabla su se izvalila na put pa su ih vrijedni nadzornici Parka prirode
Učka prepilili motornom pilom kako bi osposobili put za prolazak planinara
i posjetitelja. Bura je stabla iščupala s korijenjem, ali nešto od žila
ostalo je u vezi s tlom i pojedina stabla ovog su proljeća potjerala sok
i čak, iako izvaljena, uspjela su prolistati. Na presjeku jednog od krupnijih
stabala obilno se cijedio i kapao biljni sok.

Ranjena mjesta na deblima stabla, gdje se cijedi sladak
biljni sok često posjećuju razni kukci – leptiri, muhe i kornjaši, a pojavu
obično možemo promatrati u rano proljeće. Kukci koji dolijeću na sok na
nožicama i tijelu donesu do rane stabla iz koje cijedi sok i razne vrste
mikroorganizama – bakterija i gljivica.

U spomenutom slučaju, na presječeno deblo bukve natopljeno
sokom naselile su se razne bakterije i gljivice i svojim bujnim rastom
oblikovale oko pola do jedan centimetar debeo hladetinasti amorfni sloj
koji je prekrio čitav presjek debla. Ta nakupina je poprimila bjelkasto-ružičasto-
smećkastu boju s preljevima narančaste i žućkaste. Neobična i prvi put
viđena pojava podsjetila nas je na “gljivu” kombuchu, koju mnogi
uzgajaju u “kućnoj radinosti”, na zašećerenom čaju, smatrajući
je osobito ljekovitom.

Ljekovitost čajne “gljive” ili kombuche danas
se potvrđuje znanstvenim metodama, i, između ostalog, utvrđene su vrste
mikroorganizama od kojih se sastoji kombucha. To su, u prvom redu, različite
bakterije i kvasci koji žive u tijesnim simbiotskim odnosima te imaju
sposobnost onemogućiti rast ostalih vrsta bakterija i gljivica koje bi
mogle onečistiti čajnu “gljivu”. Kombucha, dakle, nije gljiva
u pravom smislu već je sastavljena od raznih vrsta octenih bakterija:
Acetobacter xylinum, A. xylinoides, Bacterium gluconicum, Acetobacter
aceti, A. pasteurianus…, dok su neki od važnijih identificiranih kvasaca
primjerice: Schizosaccharomyces pombe, Sacharomycodes ludwigii, Kloeckera
apiculata, Saccharomyces cerevisie, Zygosaccharomyces bailii, Brettanomyces
bruxellensis, B. lambicus, B. crustersii i neki drugi mikroroganizmi (Dufresne
i Farnworth, 2000).

Ovi mikroorganizmi žive u smibiotskim odnosima i obavljaju
složene procese fermentacije zašećerenog čaja. Pokazalo se da osobito
značenje u toj zajednici mikroorganizama ima octena bakterija Acetobacter
xylinum koja ima sposobnost stvaranja plutajuće celulozne mrežice u kojoj
je omogućeno lakše uspostavljanje međusobnih (vrlo složenih) simbiotskih
veza između drugih, gore nabrojenih vrsta mikroorganizama čajne “gljive”.

Možemo pretpostaviti da debela, sluzava, hladetinasta
prevlaka koja se razvija na deblu bukve iz koje curi sladak sok vjerojatno
ima slična svojstva kao i čajna “gljiva” te da se možda i sastoji
od istih ili sličnih (srodnih) vrsta kvasaca i bakterija. Nije nam, međutim,
poznato da se netko od istraživača pozabavio ovom zanimljivom pojavom
u prirodi.

Ključne riječi: kombucha, octene bakterije, kvasci, biljni
sok, Acetobacter xylinum, bukova šuma, Učka

Literatura: Dufresne, C., Farnworth, E. (2000): Tea,
Kombucha, and health: a review. Food Research International 33: 409-421.

Marko Randić


Slika 2. Dio šume iznad Trebišća na podnožju Učke gdje je jaka bura izvalila
stabla bukve iz korijena (foto: Marko, Nina i Ana Randić).