Biljnom svijetu otoka Raba (I. dio)

Prospekt Flora, Krajobraz, Zanimljivosti

Slika 1. Ogoljela strana otoka Raba s hrbatom Kamenjaka u pozadini (foto: M. Randić).

Crtica o visinskom raščlanjenju biljnog svijeta otoka Raba

Flora rapske otočne skupine broji oko 780 vrsta, odnosno sveukupno oko 1000 svojti ako se pribroje i kultivirane vrste. Flora je do danas razmjerno dobro upoznata zahvaljujući intenzivnim florističkim istraživanjima provedenim tijekom 19. i 20. stoljeća (Španjol, 1995).

Brojem vrsta flora otoka Raba (a flora je skup svih biljnih svojti nekog područja) je siromašnija nego na susjednim i većim otocima Krku, Cresu i Lošinju (a svaki od ovih otoka ima oko 1300 vrsta), ali bogatija nego na otoku Pagu (650 vrsta). To se može pripisati specifičnom biljnogeografskom položaju rapske otočne skupine na području Kvarnera. Osim klime i razgibanog reljefa, te geološko-pedoloških značajki, na biljni svijet Raba su posebno utjecale antropogene aktivnosti kroz prošlost.

Kao i ostali „veliki“ kvarnerski otoci i Rab se ističe visinskim slojanjem biljnog svijeta. Reljefno najistaknutiji dio otoka Raba je hrbat brda Kamenjaka (sl. 1 i 2). Ovo vapnenačko krško uzvišenje doseže 409 m n.m., pa je Rab deseti po visini otok na Jadranu.

Botaničari smatraju da veći dio otoka Raba pripada vazdazelenoj eumediteranskoj zoni hrasta crnike (Quercus ilex), a samo manji, vršni dio otoka – Kamenjak, koji je danas uglavnom pust, kamenit i ogoljen, te najviše izložen buri, pripada submediteranskom (odnosno mediteransko-montanom) listopadnom pojasu u kojem su nekoć prevladavale šume hrasta medunca. To nam je pri pogledu na današnju kamenitu pustoš brda Kamenjak teško zamisliti.

Relikt listopadne šumske flore na otoku Rabu je primjerice hrast medunac (Quercus pubescens), a kao osobita rijetkost zabilježen je i javor gluhač ili gluhi javor (Acer obtusatum). Na Kamenjaku je pronađen i rijedak planinski grm – planinska somina (Juniperus sabina, sl. 3) koji je mnogo zastupljeniji  na susjednim visovima Velebita  (Petračić, 1938).

Marko Randić

Literatura:

Petračić, A. (1938): Zimzelene šume otoka Raba. Glasnik za šumske pokuse 6: 3-60, Zagreb.

Španjol, Ž. (1995): Prirodna obilježja Raba. Barbat d.o.o., Rab-Zagreb.

Slika 2. Ogoljeno lice Kamenjaka na Rabu (foto: M. Randić)

Slika 3. Planinska somina snimljena na Velebitu (uz tlo rasprostrti grm u prednjem planu) proširila se, možda pticama (?), na visove brda Kamenjak na Rabu (foto: M. Randić).