Otoci Susak, V. i M. Srakane – osebujnost biljnog svijeta

Prospekt Krajobraz, Zanimljivosti

Slika 1. Vegetacija otoka Suska odlikuje se slabom zastupljenošću drvenastih vrsta. Travnjaci su osebujni, a travnjačku zajednicu zupčice ne nalazimo nigdje osim na otoku Susku. (foto: Marko Randić)

Zbog posebne geološke podloge otoci  Susak, Unije, Vele Srakane i Male Srakane odlikuju se osebujnim biljnim i životinjskim svijetom kakvog ne nalazimo na ostalim kvarnerskim otocima…

OSEBUJNA VEGETACIJA LESNIH OTOKA KVARNERA

„Pijesak“, odnosno eolske lesne taložine na ovim otocima naslijeđe su ledenih doba kada je kvarnerski prostor bio kopno – prostrana ravnica s visovima gora koje su danas pojedini kvarnerski otoci. U to vrijeme ovuda su, na najnižim kotama terena, tekle rijeke hranjene vodom i rastresitim materijalom s rubova ledenjaka koji su se otapali. Najviše pjeskovitog materijala i sitnijih čestica donosila je tadašnja rijeka Po. Vjetar koji je puhao preko riječnih sprudova i naplavnih ravnica raznosio je te čestice i taložio ih na karbonatnu podlogu uzdignutijih dijelova reljefa. Tako su (vjerojatno) nastali spomenuti kvarnerski „pješčani“ ili lesni otoci – Susak, Unije, Vele Srakane i Male Srakane.

Zbog toga je i recentna ekologija spomenutih otoka osebujna jer se naslage lesa odlikuju svojstvima različitima od vapnenaca i dolomita koji pretežu na ostalim kvarnerskim otocima.

Na lesnoj podlozi otoka Suska, Unija, Velih Srakana i Malih Srakana danas gotovo da i nema šuma pa se botaničari muče pokušavajući odgonetnuti sastav nekadašnjeg vegetacijskog pokrivača. Ovdje se, međutim, tijekom prošlosti, u prirodu umiješao čovjek unoseći biljke poput vinove loze i krupne trave trsta (Arundo sp.), a šume su, ako ih je bilo, iskrčene.

Umjesto pretpostavljenih nekadašnjih autohtonih šuma, na travnatim površinama otoka Suska te Velih Srakana i Malih Srakana danas uspijevaju posebne travnjačke biljne zajednice. Na otoku Susku to je travnjak zupčice (as. Festuco-Imperatetum cylindricae), a na Velim Srakanama i Malim Srakanama travnjak primorske rosulje (as. Agrostetum maritimae). Zasad takve zajednice uglavnom nisu poznate izvan ovih otoka i znatno doprinose ukupnoj raznolikosti kvarnerskog prostora.

 M. R.

Poveznica na srodnu temu:

http://ju-priroda.hr/2018/03/les-kvarnerskih-otoka/http://www.ju-priroda.hr/zanimljivosti.asp?iddb=300


Slika 2. Otok Male Srakane velikim dijelom obrasta osebujna travnjačka zajednica primorske rosulje. Vidljivo je da je les nataložen na karbonatnoj podlozi koja je drugačije – bijele boje (foto: Sonja Šišić)