Slika 1. Krški plavac na cvatu ljubičastomodrog kotrljana (foto: M. Randić)

Izvanmediteransko pribježište leptira krškog plavca

Tijekom ledenog razdoblja Würma u našim je krajevima, primjerice u podnožju planine Učke, obitavala gornjopleistocenska „alpska“ faunistička zajednica, prilagođena hladnoj klimi. Ostaci takve zajednice, poput alpskog svisca, kozoroga, špiljskog medvjeda, špiljskog lava i dr. pronađeni su u sedimentima špilje Druške peći.

Nasuprot tome, u jugoistočnom jadranskom području, primjerice u Veloj spili na otoku Korčuli, koja je u posljednjih nekoliko desetaka godina intenzivno proučavana, u razdoblju koje se pripisuje gornjem pleistocenu nisu pronađeni ostaci faune prilagođene izrazito hladnim „alpskim“ uvjetima.

Nalazi faune iz Vele spile sastoje se  pretežno od ostataka jelena, izumrlog divljeg konja, srne, divlje svinje i još nekih vrsta umjerene klime. Stoga se može pretpostaviti da su neka područja jugoistočnog jadranskog bazena mogla poslužiti kao ledenodobna pribježišta (refugiji) osjetljivih vrsta, gdje su one mogle preživjeti glacijale i kasnije se, nakon što su se klimatski uvjeti poboljšali, vratiti na nekadašnja područja rasprostranjenosti.

Ima, međutim, i izvješća da su neke osjetljivije vrste, primjerice vodozemaca i gmazova tijekom glacijala imale svoja pribježišta u dolini rijeke Po, dakle mnogo bliže Alpama i „alpskim faunističkim zajednicama“ čiji su ostaci nađeni i u Druškoj peći. Na podnožju Alpa, između doline rijeke Po i alpskih pribrežja svoja su pribježišta pronašle čak i neke sredozemne vrste leptira kao što je krški plavac (Lysandra coridon), ali i mnoge vrste biljaka. Iz ovog se pribježišta nakon ledenog doba krški plavac proširio u Alpe i u južnu Njemačku što je utvrđeno genetskim metodama.

Primjer krškog plavca, o čijim je vjerojatnim područjima preživljavanja nepovoljnih uvjeta ledenog doba i kasnijem širenju diljem europskog prostora nedavno objavljen zanimljiv znanstveni rad, jedan je od rijetkih leptira sredozemnog afiniteta, kod kojeg je zasad utvrđeno izvanmediteransko pribježište tijekom glacijala. Druga „linija“ krškog plavca u Europi, kako se sada na temelju genetskih markera tumači, preživjela je ledeno doba u refugiju koji je bio na području sjeverozapadnih Dnarida, dakle upravo negdje u „našim“ krajevima. Ova se linija nakon ledenog doba proširila sjeverno do Češke i Brandemburga – područja koja su u ledenom dobu bila dijelom prekrivena ledom.

M. R.

Literatura:

Kühne, G. et al. (2017): Extra-Mediterranean glacial refugia in a Mediterranean faunal element: the phylogeography of the chalk-hill blue Polyommatus coridon (Lepidoptera, Lycaenidae). Scientific Reperts 7: 43533/DOI: 10.1038/srep 43533

Slika 2. Krški plavac (foto: M. Randić)