Botanička vrijednost u hrastovim šumama dubašnice i šotoventa

Prospekt Flora, Zanimljivosti


Slika 1. Ljepota cvatnje proljetnih ciklama na otoku Krku, snimljeno 6. lipnja 2015. godine u hrastovim šumama Šotoventa (foto: Ivana Rogić)

FENOMEN CVATNJE KRČKIH CIKLAMA

 U šumama otoka Krka u velikoj množini uspijeva primorska proljetna ciklama (Cyclamen repandum). Jedna je to od 1300 različitih vrsta iznimno bogate cvjetane otoka Krka i jedna od tek nešto manjeg broja vrsta bilja koliko ih sadrže raznolika staništa šumovitog zapadnog dijela otoka, osobito ona Dubašnice i Šotoventa.

 Ova dekorativna trajnica odlikuje se neobično bujnom cvatnjom u proljeće. Ove godine (2016.) na pojedinačne cvjetove naišli smo već prvih dana ožujka i to na prisojnim (suncu okrenutim) staništima u šumama uvale Čavlena. Mladi listovi, koji se razviju još i prije cvjetova, srcastog su oblika, s donje strane crvenkasto nahuknuti, a s gornje prošarani dekorativnim srebrnastim uzorkom. Nakon cvatnje oni ubrzo odumiru i tada do izražaja dolaze podzemni gomolji puni pričuvnih tvari koje omogućuju biljci preživljavanje nepovoljnog dijela godine, a to su u ovdašnjem podneblju ljetne suše.

 Cvjetovi se primorske ciklame odlikuju unazad zabačenim laticama, a «lice» je nagnuto prema dolje te iz njegova okruglog središta izviruje stigma tučka. Boja cvjeta je nježno ružičasto crvena. Cvjetove posjećuju raznoliki kukci oprašivači.

 O fenomenu cvatućih ciklama na području Šotoventa i Malinske-Dubašnice pisano je u više navrata u raznim prirodoslovnim, botaničkim i hortikulturnim publikacijama. Naš se poznati stručnjak krajobraznog oblikovanja, Dubrovčanin dr. Bruno Šišić divio prizorima proljetnih ciklama otoka Krka i tvrdio da, iako poznaje mnoga staništa primorskih ciklama diljem naše obale, ne samo na otocima već i na kontinentu, nigdje nije vidio toliku ljepotu i množinu ciklama kao na spomenutim mjestima otoka Krka. Smatra to iznimnim fenomenom, vjerojatno uzrokovanim klimatskim i drugim ekološkim posebnostima u ovdašnjim starim listopadnim hrastovim šumama, koje su i same velika prirodna vrijednost.

Marko Randić