Dani mikroba u pgž

Prospekt Grad-selo, Zanimljivosti


Sl. 1. Tamna patina u kontrastu je s bijelim vapnencem na previjesnom dijelu Kosog tornja – zvonika Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u riječkom Starom gradu (foto: Marko Randić)

DANI MIKROBA U PGŽ

Gotovo svakodnevno prolazim ispred Kosog tornja u riječkom Starom gradu. Posljednjih nekoliko mjeseci pažnju mi je privlači tamno sivo-smećkasta patina koja se uhvatila na previjesnom dijelu tornja

RELJEFNO SKULPTURIRANA PATINA NA KOSOM TORNJU U RIJECI

Otkako me sve više zaokuplja fenomen tzv. „talnih okorina“ uočavam ga posvuda na tlu, ali, nerijetko, slične i srodne pojave opažam i na stijenama, zidinama, fasadama zgrada … Na tim okomitim stjenovitim podlogama pojava je ponešto različita od one što je vidimo na tlima, ali, čini se, da im je zajedničko što u nastanku tih tvorevina – „okorina“ na tlu, odnosno „patine“ na zidovima i stijenama, važnu ulogu imaju mikroorganizmi.

Idući na posao gotovo svakodnevno prolazim ispod nagnutog dijela Kosog tornja u riječkom Starom gradu. Zanimljivo je da je kamena fasada tornja pred nekih desetak godina bila temeljito obnovljena. Ne mogu se sa sigurnošću prisjetiti kako je toranj prije izgledao, ali je vjerojatno da je neugledna tamna patina koja se nataložila na površini tornja bila očišćena, pa se nakon obnove kamen vapnenac opet ukazao u svojoj bjelini (ili je tako bilo i prije?).

Međutim, na previjesnom dijelu Kosog tornja tamna patina i dalje (ili opet!) postoji. Je li to neki preostatak patine iz razdoblja prije čišćenja i obnove tornja, ili je patina nastala nakon obnove? Nastojat ću doznati od konzervatora.

Ono što je (meni) posebno zanimljivo jest činjenica da je postojeća patina na kamenoj fasadi Kosog tornja reljefno strukturirana (skulpturirana) i dosta tvrda. Sastoji se od nepravilnih, ponešto zakrivljenih, ali pretežno vodoravno usmjerenih vijuga koje čak tvore neku vrstu sićušnih bazenčića, dubokih koji milimetar, preko kojih se i kroz koje se kaskadno slijeva kišnica puna otopljenih minerala i ostavlja svoj neobičan trag cijeđenjem.

Radi se, vjerojatno, o fenomenu mineralizirane „pokorice“ koja nastaje kaskadnim slijevanjem vode niz fasadu i (re)mineralizacijom kišnicom otopljenih tvari ispranih iz žbuke i kamenja na fasadi. Pri tome je važna, kako nalazimo u izvješćima mnogih istraživača, osobito uloga mikroorganizama, odnosno biofilmova na površini takve pokorice-patine. Pojava je donekle slična taloženju siga u špiljama, ili sedre na sedrenim slapovima, ali i otapanju te rekristalizaciji minerala na betonskim konstrukcijama, što također nije rijetko za vidjeti na području grada Rijeke.

Teme: priroda u gradu, skriveni svjetovi, gea, mikrobi, dan mikroba u PGŽ

Ključne riječi: patina na kulturno-povijesnim spomenicima, biofilmovi, Kosi toranj, Rijeka

Marko Randić


Sl. 2. Pogled iz bližeg otkriva nam zanimljivu skulpturiranost „patine“ na Kosom tornju (foto: Marko Randić)


Sl. 3. Patina ima strukturu nepravilnih, ponešto zakrivljenih, ali pretežno vodoravno usmjerenih vijuga koje tvore neku vrstu sićušnih bazenčića, dubokih koji milimetar, preko kojih se i kroz koje se kaskadno slijeva kišnica. Tamnu boju i sitno zrnastu mikro strukturu površine daju joj vjerojatno neke vrste (mikro)organizama. Bilo bi zanimljivo pogledati ih pod mikroskopom! (foto: Marko Randić)