IZVALE STABALA U LIVIDRAGI 2014. GODINE

Dinamika šumskih zajednica u velikoj mjeri ovisi o tipu tla na kojem se šuma razvija. Prilikom utvrđivanja uzroka ledoloma koji je zahvatio goranske šume početkom 2014. godine pažnja se uglavnom usmjeravala osobito na dva uzroka – led i vjetar. Tlo je, čini se, još i treći važan čimbenik, koji možda nije dosad uzet dovoljno u obzir. Dok su u ostalim dijelovima Gorskog kotara stabla pucala uglavnom u deblima i krošnjama, na području Lividrage ispod Risnjaka debla su se izvaljivala iz korijena podižući pri padu na površinu mnogo zemljanog materijala i „kamenja“ uklopljenog u tlu. To „kamenje“ je zapravo rastresiti materijal što ga je odložio davni led u vrijeme pleistocena (ledenih doba) koji se povlačio kako su se otapali ledenjaci. Ledenjaci su na širem području oko Lividrage prekrivali prilično velika prostranstva spuštajući se s viših položaja planina Jelenca, Snježnika i Risnjaka prema Gerovu i vjerojatno prema dolini današnje rijeke Kupe. Na mnogim mjestima ostavili su svoje “potpise” – rastresit nesortirani stijenski materijal i veće ili manje lutajuće (eratičke) blokove. Takav rastresiti materijal nazivamo morena ili ledenjački til, a rastom šume kroz tisućljeća nakon povlačenja leda na tim se ostacima djelovanja ledenjaka nataložilo i plodno tlo. U ovom slučaju tip tla na rastresitoj geološkoj podlozi stručnim rječnikom nazivamo rendzina na moreni.

Marko Randić

Slika 1. U rastresitom materijalu ledenjačkog porijekla korijenje prilikom nepogode 2014. godine nije imalo čvrst odlonac na koji bi se moglo oduprijeti (foto: M. Randić)

Slika 2. Na području Lividrage 2014. godine izvaljivale su se podjednako i bukve i jele (foto: M. Randić)