ribanje krompira

Korisnosti škroba

Prospekt Mladi prirodoslovci, Suradnja sa školama

U prirodi gomolji i drugi podzemni biljni organi bogati škrobom služe mnogim vrstama bilja kao energetska pričuva. Pogodnost hrane koncentrirane na jednom mjestu često koriste životinje pa i ljudi za svoje potrebe prehrane. Međutim, škrob može ljudima poslužiti i za neke druge svrhe. jedna od njih je i proizvodnja škrobnog ljepila. budući da je postupak dobivanja jednostavan, a može biti zabavan, pa i poučan, smatramo da bi svaki mladi prirodoslovac koji „drži do sebe“ trebao pokušati vlastitim snagama prirediti škrob i škrobno ljepilo. Naše suradnice, mlade prirodoslovke iz Zagreba otkrivaju nam recept kako to postići u nekoliko jednostavnih i zabavnih koraka


Slika 1. Naribani krumpir – sirovina iz koje smo izolirale škrob (foto: Ana i Nina Randić)

KAKO SMO IZOLIRALE ŠKROB I PRIREDILE ŠKROBNO LJEPILO IZ KRUMPIRA

U prirodi gomolji i drugi podzemni biljni organi bogati škrobom služe mnogim vrstama bilja kao energetska pričuva. Pogodnost hrane koncentrirane na jednom mjestu često koriste životinje pa i ljudi za svoje potrebe prehrane. Međutim, škrob može ljudima poslužiti i za neke druge svrhe. Jedna od njih je i proizvodnja škrobnog ljepila. Budući da je postupak dobivanja jednostavan, a može biti zabavan, pa i poučan, smatramo da bi svaki mladi prirodoslovac koji „drži do sebe“ trebao pokušati vlastitim snagama prirediti škrob i škrobno ljepilo. Naše suradnice, mlade prirodoslovke iz Zagreba otkrivaju nam recept kako to postići u nekoliko jednostavnih i zabavnih koraka …

Postupak izoliranja škroba i izrade škrobnog ljepila iz gomolja krumpira

Možda niste znali da postoji vrlo jednostavan (a možda i zabavan?) način kako izdvojiti škrobna zrnca iz gomolja krumpira. Nama je škrob trebao kako bi napravile škrobno ljepilo.

Postoji više recepata kako napraviti škrobno ljepilo, a mi smo se odlučile za onaj s vodom i škrobom iz krumpira. Postupak je slijedeći:

  1. korak: Ogulile smo i naribale krumpir na što sitnije komadiće (kako bi ispustio što više soka, sl. 1). Zatim smo naribane komadiće stavile u platnenu krpu koju smo gnječile istiskujući sok.
  2. korak: Dobiveni sok smo stavile u staklenu čašu i čekale 20-ak minuta da se na dnu čaše nataloži bijeli gusti talog – škrob (postupak se naziva sedimentacija).
  3. korak: Tekućinu iznad taloga smo odlile tj. dekantirale, a škrob s vodom stavile u posudu. Smjesu smo lagano zagrijavale 2 minute i dobile želatinasto škrobno ljepilo.

Ovim se postupkom dobiva vrlo malo ljepila koje se ubrzo usmrdi tako da je isplativ samo ako vam treba mala količina za kratko vrijeme. Za dobivanje veće količine mogu se pomiješati kipuća voda, brašno i šećer u omjeru 4:1:1.

 Ana Randić i Nina Randić (OŠ “Matija Gubec” Zagreb)


Slika 2. U svrhu istiskivanja soka iz naribanog krumpira odlično može poslužiti obični platneni rupčić (foto: Nina i Ana Randić)


Slika 3. Rezultat istiskivanja je čaša puna soka od krumpira (foto: Ana i Nina Randić)


Slika 4. U čaši istisnutog soka (koji je u osnovi smeđe boje) vide se tri sloja – na površini je bjelkasta pjena, u sredini smeđi sok i na dnu bijeli talog (foto: Nina i Ana Randić)

Sl. 5. Prva dva sloja smo pažljivo i polako odlile kako bi se u čaši zadržao bijeli talog (foto: Ana i Nina Randić)

Sl. 6. Bijeli takog koji se zadržao na dnu čaše je škrob (to bi mogle i dokazati pomoću otopine joda i/ili mikroskopa, ali ta sredstva nisu nam nažaolost bila na raspolaganju) (foto. Nina i Ana Randić)

Sl. 7. Talog škroba dodatno smo pročistile od nečistoća laganim ispiranjem (hladnom) vodom i odlijevanjem viška vode (foto: Ana i Nina Randić)

Sl. 8. Talog smo dodatno osušile na zraku višesatnim procesom isparavanja (foto: Nina i Ana Randić)

Slika 9. Osušeni talog smo ostrugale žličicom i dobile škrob u prahu (foto: Ana i Nina Randić)

Sl. 10. I jedno pitanje svim Mladim prirodoslovcima za kraj: Jeste li primijetili da se nakon cijelog postupka koji je trajao nekoliko sati boja krumpirovog soka vidljivo promijenila (usporedi boju na sl. 4)? Pozivamo vas da pokušate razjasniti pojavu. Mladom prirodoslovcu koji se u kratkom objašnjenju s nekoliko rečenica najviše uspije približiti objašnjenju ove pojave poslat ćemo na dar knjigu “Krške lokve i brajanska okna” koju je nedavno priredila Javna ustanova “Priroda” (vaše odgovore možete poslati na adresu Javna ustanova “Priroda”, Grivica 4, 51000 Rijeka, ili na naš e-mail). Knjigu ćemo poslati onome tko prvi odgonetne razlog(-e) pojavi. Lijep pozdrav i javite nam se vlastitim opažanjima iz prirode! (foto: Nina i Ana Randić)