Mali volovod – rijetka biljka vezana uz smilje

Prospekt Flora, Zanimljivosti


Sl. 1. Determinacija (određivanje) volovoda, neuobičajene parazitske biljke bez klorofila, kojeg smo pronašli na grmiću smilja u Puntu na otoku Krku, pokazala je da se vjerojatno radi o vrsti mali volovod (Orobanche minor). (foto: M. Randić)

MALI VOLOVOD – RIJETKA BILJKA VEZANA UZ SMILJE

Posljednje dvije godine povećano je zanimanje za smilje na kvarnerskom prostoru, ali najčešće se spominje u negativnom smislu, što je povezano i s pojavom nelegalnog branja. Manje je poznato da je uz smilje neraskidivim vezama povezan i o njemu ovisi čitav niz drugih organizama…

MALI VOLOVOD (OROBANCHE MINOR S.L.) – PARAZIT NA KORIJENJU SMILJA

Uza smilje (Helichrysum italicum) „neraskidivim“ je vezama – podzemnim sisaljkama (haustorijima), kojima se pričvrsti za korijenje smilja, povezana u Hrvatskoj razmjerno rijetka biljka mali volovod (Orobanche minor s.l.). Mali je volovod parazit na smilju (sl. 1) i iz njegovog kroijenja siše sve što mu je potrebno za život. Ne posjeduje klorofil pa nema ni sposobnost fotosinteze. U malom broju jedinki, pronašli smo ga prilikom prošlogodišnjeg obilaska otoka Prvića. Ovaj nenastanjeni i prirodoslovno neobično zanimljiv otok (sl. 3) dio je botaničko-ornitološkog rezervata koji se proteže i na okolni akvatorij. Nelegalni berači „nanjušili“ su ovdje dobar urod i laku berbu te su prošle godine u rezervatu ostavili pustoš s gomilama isčupanih grmića smilja s kojih su odrezali dragocjene vrške, a nepotrebne drvenaste dijelove odbacili (sl. 2).

U Hrvatskoj flori poznato je više vrsta roda volovod (Orobanche). Sve od reda su parazitske. Razvijaju se na jednoj ili nekoliko vrsta domaćina. Neke vrste su rijetke i može ih se ubrojiti u ugrožene, premda do sad niti jedna od njih nije uvrštena u Crvenu knjigu biljnih vrsta Hrvatske. Možda je razlog nedovoljno poznavanje njihove biologije i raširenja?

Zabilježeno je u literaturi da mali volovod bira, osim smilja, kao svoje domaćine i neke vrste iz porodica usnjača (Lamiaceae), lepirnjača (Fabaceae), štitarki (Apiaceae) i možda još nekih porodica.

Kod Punta na otoku Krku pronašli smo 2006. godine mali volovod na još jednoj vrsti domaćina. Ako je naša determinacija ovog volovoda točna, on, osim na smilju, kod Punta parazitira i na običnom jagušcu (Picris hieracioides). Točnost posljednje pretpostavke* vrijedilo bi potvrditi ili odbaciti jer, čini se da jagušac do sad nije bio zabilježen kao domaćin malog volovoda u Hrvatskoj**. Postoje, međutim, izviješća iz južnih dijelova Velike Britanije da se tamo nailazi na mješovite populacije malog volovoda s morfološki sličnim jaguščevim volovodom (O. picridis) kojemu je za život primarno potreban jagušac kao domaćin. Dvije vrste se i međusobno križaju, pa dolazi do pojave introgresije (ugrađivanja genetskog materijala jedne vrste u genetski kod druge prirodnim procesima križanja). Ovo je bez sumnje zanimljivo, pa, možda, zahtijeva određenu pažnju i na kvarnerskom prostoru.

*(Osobno nalazim da je determinacija vrsta roda Orobanche zahtjevan i težak „posao“, a ključevi za determinaciju kojima raspolažem nedostatni i možda (još) nedovoljno „izbrušeni“, tj. precizni i pouzdani).

**(bar ne u meni trenutno dostupnoj literaturi)

Tematske cjeline: flora, rijetke i ugrožene biljne vrste

Ključne riječi: smilje (Helichrysum italicum), mali volovod (Orobanche minor s.l.), obični jagušac (Picris hieracioides), parazitizam, botaničko-ornitološki rezervat otok Prvić, Punat, otok Krk

Poveznice prema srodnim temama na web stranicama JU „Priroda“: MASOVNO BRANJE LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA NA KVARNERSKIM OTOCIMA: BRANJE SAMONIKLOG LJEKOVTIOG I AROMATIČNOG BILJA U PGŽ – DA ILI NE

Marko Randić


Sl. 2. Grmić smilja iščupan iz korijena na otoku Prviću. Odrezani su vršni izdanci, a ostali dijelovi su kao nepotrebni odbačeni. Vidljiv je snažan i razgranat korjenov sustav. U jarugama na otoku Prviću, nakon berača, ostale su čitave nakupine iščupanih i odbačenih grmiča smilja. (foto: M. Randić)


Sl. 3. Bujična jaruga Trstena na otoku Prviću – poprište nelegalnog branja smilja. Iako je smilje ovdje razmjerno brojno, pronašli smo svega nekoliko primjeraka malog volovoda na grmićima smilja. Čini se da mali volovod bira posebna (mikro-)staništa – to su redovito naplavljena koluvijalna tla nastala spiranjem kamenog i zemljanog materijala s okolnih strmih kamenitih padina. Zbog rahlijeg tla, upravo na takvim mjestima smilje redovito biva iščupano iz korijena prilkom (nelegalnog) branja, a time se dovodi u pitanje opstanak značajnih sastavnica biološke raznolikosti u rezervatu kao što je i mali volovod. (foto: M. Randić)