Neobičan događaj u riječkom zaljevu – nasukana psina golema*

Prospekt Dubine, Zanimljivosti


Slika 1. Lešina psine otegljena je s plaže na Kantridi uz pomoć broda „Dezinsekcije“ d.o.o. (foto: Patrik Krstinić)

  1. veljače 2016. / Rijeka

Psina golema u Riječkom zaljevu

Velika lešina ribe zamijećena je tijekom utorka na plaži ispred Dječje bolnice Kantrida, te je zbog sanitarnih razloga uz pomoć broda „Dezinsekcije“ d.o.o. otegljena u otvoreniji dio Riječkog zaljeva. Obzirom da je postojala mogućnost da se radi o strogo zaštićenoj morskoj životinji, o nasukavanju su obaviještene sve relevantne institucije. Za ovakve slučajeve izrađen je Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe). Premda Javna ustanova Priroda nije uvrštena kao operativni sudionik niti u jednom segmentu protokola, od Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije zamoljeni smo za stručnu pomoć oko zbrinjavanja lešine. U konzultacijama s djelatnicima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu dogovoreno je da lešinu pokušamo na neki način potopiti.

Dolaskom do lešine, utvrđeno je da se radi o psini golemoj (Cetorhinus maximus), vrsti ribe hrskavičnjače uvrštene na Prilog 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine“ broj 144/13). Lešina dužine cca 6 metara zatečena je u uznapredovalom stupnju raspadanja, kože u potpunosti oljuštene sa svih dijelova tijela, a mjestimice su kroz raspukline na vezivnom i mišićnom tkivu provirivali unutrašnji organi. Na površini mora oko lešine pojavljivale su se masne mrlje koje su se širile iz same lešine. Trup je bio bočno savijen tako da je repni i glaveni dio tijela bio je uronjen pod površinom mora dok je središnji dio trupa plutao na površini. Na lešini je nedostajala cijela glava sve do prvog škržnog otvora.

Prilikom vizualnog pregleda lešine utvrđeno je da je oko obiju prsnih peraja, te cijelog trupa u razini prsnih peraja omotan konop debljine cca 1,5 cm koji je dobrim dijelom bio urezan u raspadajuće tkivo, a sitni dijelovi vezivnog tkiva bili su upleteni u niti konopa. Iz toga proizlazi pretpostavka da se konop omotao oko trupa prije nego se životinja počela raspadati, pa je zapetljavanje (u konop ili mrežu), odnosno ograničavanje kretanja, a time i disanja, jedan od mogućih uzroka smrti. Kako ribe hrskavičnjače nemaju plivaći mjehur već pozitivnu plovnost održavaju visokim udjelom ulja u velikoj jetri, potapanje strvine izvedeno je vađenjem jetre iz trbušne šupljine.

Psina golema (Cetorhinus maximus) s prosječnom dužinom od 10 m i težinom od oko 4 tone na drugom je mjestu po veličini iza kitopsine u svijetu riba. Rasprostranjena je u svim umjerenim i hladnim morima. Od 1822. godine u Jadranu je zabilježena više od 30 puta, najučestalije u sjevernom Jadranu. Najveći zabilježen primjerak bio je dugačak 8,5 metara i 2,5 tona težak (Blitvenica 2000.). Ova migratorna vrsta najčešće se zadržava u plovama hraneći se planktonskim organizmima koje filtrira kroz dugačke i guste škržne nastavke. Jedina je riba koja sezonski regenerira škržne nastavke, pa u tom razdoblju vjerojatno miruje na dnu kontinentske podine. U Jadranu je najugroženija zbog slučajnog zaplitanja u ribarske alate. Događa se da ribari pronađu ove velike morske pse opletene u konope ili mreže u katatoničnom* stanju. U tom trenutku životinju bi trebalo u potpunosti osloboditi svih dijelova ribarskih alata, a ne samo odrezati višak i pustiti životinju da ugine upletena u ostatak konopa. Zato je obveza svakog građana RH prijaviti ovakvu situaciju na broj 112 kako bi se u što kraćem roku organizirala akcija spašavanja ovih rijetkih i ugroženih morskih divova.

*KATATONIČNO STANJE nastupa kada je organizam gotovo obamro i ne kreće se

Patrik KrstinićNASLOV ČLANKA


Slika 2. Prilikom vizualnog pregleda lešine utvrđeno je da je oko obiju prsnih peraja, te cijelog trupa u razini prsnih peraja omotan konop debljine cca 1,5 cm (foto: Patrik Krstinić)


Slika 3. Kako ribe hrskavičnjače nemaju plivaći mjehur već pozitivnu plovnost održavaju visokim udjelom ulja u velikoj jetri, potapanje strvine izvedeno je vađenjem jetre iz trbušne šupljine (foto: Patrik Krstinić)


Slika 4. Psina golema (Cetorhinus maximus) s prosječnom dužinom od 10 m i težinom od oko 4 tone na drugom je mjestu po veličini iza kitopsine (Rhincodon typus) u svijetu riba (skica: M. Randić)