Orlova stijena iznad kanjona kupe

Prospekt Krajobraz, Zanimljivosti


Slika 1. Vidikovac Orlova stijena (foto: Ivana Rogić)

Na rubu strme, dijelom stjenovite padine iznad rijeke Kupe vidikovac je Orlova stijena na nadmorskoj visini 572 metra. Do njega se može stići cestom kroz Brod Moravice, Velike Drage i Male Drage preko sela Razdrto, ili iz Presike iznad Vrbovskog šumskom cestom uz lovačku kuću Litorić…

VIDIKOVAC ORLOVA STIJENA

Stigavši na vidikovac (sl. 1), gdje se pogled nakon prolaska blagim šumovitim padinama nenadano širi ponad vrtoglavih strmina, iznenadilo nas je graktanje gavrana i let škanjaca u šumovitom kanjonu Kupe. Ptice smo mogli promatrati ne iz uobičajene žablje perspektive već su nam se pojavile i letjele u razini očiju ili, povremeno, čak nešto niže ispod nas, pa smo nazrijeli jedva zamjetno ljeskanje odsjaja njihova perja na gornjoj plohi krila i tijela, što je neuobičajen i poseban doživljaj. Kljunovima usmjerenim prema nama kretale su se prema vidikovcu, a onda su naglo zaokrenule u stranu (sl. 3).


Slika 2. Brdo Kozice uzdiže se na suprotnoj strani rijeke Kupe nasuprot Orlove stijene (foto: Ivana Rogić)

Vidici se s Orlove stijene otvaraju u sjeverni, sjeverozapadni i istočni kvadrant, uglavnom na slovensku stranu jer je Kupa ovdje granična rijeka. Najbliže nama, na suprotnoj strani od vidikovca, preko toka rijeke, gromadasto je, kompaktno oblikovan završetak grebena brda Kozice (860 m), na čijim se padinama vide, već prema malim reljefnim  neujednačenostima padina, nijanse u boji i teksturi biljnog pokrivača što ga pružaju male varijacije u sastavu šume. Tamnije obojenje daju vjerojatno krošnje bukava, a svjetlije, prošarano i smeđim tonovima, možda su krošnje crnog graba i hrasta kitnjaka (sl. 2).  Iz sklopljene šumske vegetacije tu i tamo izviruju i pojedine gole stijene urezane u padine. Oblikovanju tih stijena, bar nekima od njih, možda je u davnoj prošlosti pomogao erozijski rad toka Kupe kad je ona, pretpostavljamo, tekla na višim kotama. Toj pretpostavki u prilog mogli bi istaknuti stijenu u srednjem rebru Kozica u kojoj je zaglađena udubina koja podsjeća na udubinu „vrtložnog lonca“, a takve u kanjonima često nastaju radom brzih tekućica. Ovo je zasad ipak samo naša pretpostavka i možda je potpuno neutemeljena i pogrešna (sl. 2).


Slika 3. Let škanjca ispod vidikovca (foto: Ivana Rogić)

Izdižući se u NWW kvadrantu iznad kočevskih šumovitih  i tamnih gora i u znatno većoj daljini izviruje u pozadini stožasti vrh slovenskog Snežnika (1796 m)  – najviša uzvisina sjeverozapadnih Dinarida (sl. 4). Koje su ostale gore i doline nanizane u vidokrugu Orlove stijene, a ima ih na pretek, zasad se ne usuđujemo nabrajati jer bi za njihovu sistematizaciju i pronalaženje naziva na zemljovidima utrošili dosta vremena.

Marko Randić i Ivana Rogić


Slika 4. Pogled u kanjon Kupe uzvodno od Orlove stijene, u pozadini se naziru kočevske gore i vrh slovenskog Snežnika (foto: Marko Randić)