Priroda u kulturi i umjetnosti (i. dio)

Prospekt Ljudi, Zanimljivosti


Slika 1. Miljenka Šepić: LIVADA, akril, platno, 116 x 116 cm, 2014.

LIVADE MILJENKE ŠEPIĆ

Miljenka nas već godinama uvodi u jednu novu dimenziju prirodnog svijeta. Svijeta u kojemu se isprepliću energije boja, svjetlo i sjene, šaroliki svijet livada i stabla stiliziranih geometrijski „izraslih“ grana koja streme k nebu…

Većina njezinih slika, a što je Miljenkina specijalnost, nastaje na otovorenom, pod direktnim sunčevim osvjetljenjem ili u sjeni starih submediteranskih stabala koja izrastaju u tradicijskom ruralnom krajobrazu stoljetnih primorskih suhozidnih terasa uz njezin atelje u Luskinu podno drevnog akroposkog gradića Rukavca na padinama Ćićarije iznad Matulja.

Javna ustanova Priroda s Miljenkinim se radom susrela tijekom suradnje na izradi knjižice „Hrast“ (vidi i: http://www.ju-priroda.hr/novosti.asp?id=novosti/117-hrast-opatija.html). Njome se željela skrenuti pažnja na nenadoknadivu vrijednost stoljetnih hrastova medunaca i drugih autohtonih vrsta primorskih stabala uz obalno šetalište („Lungo mare“) koje se u kontinuitetu proteže od Lovrana do Voloskog. Stara stabla svake godine padaju pokošena zubom vremena ili ljudskim nemarom, a nova se nikako ne obnavljaju (ako i iznikne poneka mladica odmah ju pokose motornom kosom prilikom „uređivanja“ obalnog šetališta)…

Slikaričin ciklus „Livada“, koji sukcesivno nastaje i nadograđuje se već od 2010. godine, posebno nas se doimlje jer radove doživlajvamo na više razina, ali kroz svaku fazu rada uvijek na nove načine pa neprekidno postajemo obgaćeni za raznolike i dotad neslućene uvide prirodnog svijeta. Kao botaničaru dojmljivi su nam zbog preplitanja prisnih prizora s cvatovima tratinčica, lišćem i rozetama trputaca, stolisnikom, bokorima trava…, ali i lišće, sjene i cvjetovi uvijek variraju, sad u ovoj sad u onoj energiji boja, bogato se miješajući s podlogama od pjega svjetlosti i sjenki koje dopiru odozgo probijajući se kroz grane obižnjeg drveća. Pažljiviji „znanstvenik“ bi ovdje čak mogao nazrijeti i prepoznati pojedine zajednice, biljne asocijacije, u kojima se bilje stapa u zajedničkim međuodnosima na znanstveno strogo definirane načine određene međudjelovanjem ekoloških čimbenika i odosima samih biljaka, mikroba, životinja i gljiva. Međutim, Miljenkini umjetnički napori su za nas još i mnogo važniji jer potiču na drugačiji, dublji doživljaj prirode i sile na promišljanje postupaka prema prirodi. Suhoparni napori u znanosti vjerojatno nas ne bi daleko doveli niti u zaštiti prirode i ne bi mnogo koristili bez umjetničke poetike koja potiče na razmišljanje i preispitivanje polazišta.

Marko Randić


Slika 2. Miljenka Šepić: LIVADA, akril, platno, 40 x 40 cm, 2015.