Priroda u turizmu

Prospekt Flora, Zanimljivosti


Slika 1. Mladi listovi bujadi (foto: M. Randić)

ZLATNA PAPRAT ZA ZLATNI OTOK – PAPRAT BUJAD

Paprati su na kvarnerskim otocima, pa tako i na otoku Krku, danas uglavnom rijetke. Bujnije se razvijaju tek u kontinentalnim brdskim i planinskim šumama Gorskog kotara. Međutim, u pojedinim predjelima Zlatnog otoka one ipak imaju važnu ulogu u izgledu čitavog krajolika. Selo Paprata smješteno na zaravni između Vrbnika i Dobrinja dobilo je naziv prema paprati bujadi ili orlovoj paprati (Pteridium aquilinum). Ona se ovdje razrasta u gustim i velikim sastojinama vjerojatno zahvaljujući posebnoj vrsti tla na geološki vodonepropusnom, flišnom dijelu otoka. Flišni lapori i pješčenjaci duže zadržavaju vodu i tlo je ovdje vlažnije nego na za otok uobičajenim vapnencima koji sačinjavaju većinu površine otoka. A paprati za svoje razmnožavanje trebaju upravo vodu. Njihovi spermatozoidi opskrbljeni trepljama moraju se gibati kroz kapljicu vode, što je primitivno svojstvo zadržano od vodenih predaka. Stoga nas može začuditi da se bujad ponegdje razrasla i na sušnim, krškim dijelovima otoka. Ali i tamo uglavnom u plitkim vrtačama u kojima su se nakupile duboke naslage crvenkastog tla. Takav je slučaj na poluotoku Sulinj, gdje duboko glinasto tlo vjerojatno također duže zadržava vlagu (sl.2).

Marko Randić


Slika 2. Sastojina bujadi u plitkoj tanjurastoj ponikvi na poluotoku Sulinj, Dobrinjšitna (foto: M. Randić)