Uz 2015. – međunarodnu godinu svjetlosti

Prospekt Flora, Zanimljivosti


Krupna štitarka medvjeđa šapa (Heracleum sphondylium, Apiaceae) – u Hrvatskoj ima mnogobrojne narodne nazive – medvidovina, medvjeđi dlan, smrdeće zelje, trava od šapa, šapika, vučja peta i drugo, a njome se uglavnom vole osladiti (i) medvjedi. Manje je poznato da ova naočita biljka u doticaju s ljudskom kožom, a prilikom izlaganja tijela suncu (UV zrakama) može kod osjetljivih ljudi izazvati snažnu fotosenzitivnu reakciju. S tim smo se fenomenom susreli prilikom terenskog rada na Grobnišćini, gdje ovu biljku nazivaju smokvica – lokalni naziv koji do sad vjerojatno nije bio zabilježen u stručnoj hrvatskoj (etnobotaničkoj) literaturi (foto: M. Randić).

MEDVJEĐA ŠAPA I UV-ZRAČENJE

Čovjek ne može sam, u vlastitom organizmu proizvesti (sintetizirati) neke skupine spojeva koji su važni za život, ali ih zato u izobilju proizvode i nude biljke. Čovjek ih u tijelo unosi putem hrane. U tu skupinu spojeva ubrajamo neke vitamine i druge važne zaštitne spojeve. Poznato je da su vitamin C i različiti antioksidanti neophodne sastavnice zdrave prehrane. Nastanak nekih od takvih (i) za čovjeka korisnih i potrebnih spojeva pospješuje izloženost bilja ultraljubičastom (UV) zračenju. Takvi su spojevi sekundarni metaboliti u bilja – fenoli koji imaju sposobnost apsorpcije (upijanja) UV-zračenja. Pomoću njih se biljke zaštićuju od pretjeranih količina UV zraka (koje na površinu Zemlje pristižu zračenjem sa Sunca). Ovi spojevi u biljaka obavljaju i mnoge druge korisne funkcije (o čemu ćemo u Međunarodnoj godini svjetlosti vjerojatno još pisati na web stranicama JUP).

Stoga su, osobito zbog obilja sekundarnih metabolita čiji je nastanak induciran UV-zračenjem, biljke koje rastu u okolišima s pojačanim sunčevim zračenjem neobično korisne za čovjeka. Važno je imati na umu da su bogati izvori fenolnih spojeva, primjerice, različite zeleni u koje ubrajamo raznoliko ljekovito bilje, ali i voće i povrće, neke vrste žitarica, čajevac, kavovac, sorte graha, mnogobrojne sorte crnog grožđa (uz kvalitetno crno vino) i mnoge druge vrste bilja.

Medvjeđa šapa (Heracleum sphondylium, Apiaceae) je primjer jedne takve zeleni koja reagira na UV-zračenje pojačanom sintezom fenolnih spojeva, a koju ubrajamo i u divlje jestivo i ljekovito bilje. Ali kroz priloženu minijaturnu „foto-priču“ dajemo i kratko upozorenje vezano uz doticanje (mogući fototoksični dermatitis!) i korištenje medvjeđe šape te eventualnih nuspojava koje u tom slučaju mogu nastati prilikom izlaganja sunčevu zračenju zbog foto-osjetljivosti nekih ljudi! Potrebno je na kraju posebno istaknuti da su za fotosenzitivne reakcije na medvjeđu šapu odgovorni drugi kemijski spojevi, tzv. furanokumarini, a ne antocijani (vidljivi kao purpurno obojenje lisne peteljke na fotografiji), što bi mogla biti zanimljiva tema za neku od sljedećih crtica u našoj rubrici „Zanimljivosti iz biljnog svijeta“.

Marko Randić

Kategorija: zanimljivosti iz biljnog svijeta, fitokemija, fotobiologija, Međunarodna godina svjetlosti

Ključne riječi: medvjeđa šapa (Heracleum sphondylium), UV-zračenje, fenolni spojevi, fotosenzitivna reakcija, furanokumarini

Datum objave: rujan 2015.


Donji dio peteljki listova medvjeđe šape – zanimljiva je usporedba izgleda biljke koja je rasla u sjeni (lijevo) i biljke rasle na punom sunčevu svjetlu (desno). Peteljka lista na punom je svjetlu poprimila izrazito purpurno obojenje, vjerojatno od antocijana – spojeva koji pripadaju fenolnoj skupini i važni su u zaštiti biljaka od ultraljubičastog zračenja. U listova biljke koja je rasla u zasjeni antocijan je vidljiv tek kao neznatan ružičast obrub pri nježnoj, kožičastoj bazi lisne peteljke. Kao skupina zaštitnih spojeva i antioksidanata, neobično bogata oblicima i vrstama, fenoli su općenito korisni i za ljude, zbog čega bi u prehrani trebalo što više koristiti biljke koje su apsorbirale mnogo UV-zračenja. Izlaganje sunčevom zračenju kod njih znatno (i vidno, kao što je prikazano na fotografiji!) povećava sadržaj fenolnih spojeva. Međutim, iako se i medvjeđa šapa tradicionalno koristi kao jestiva i ljekovita biljka, potreban je kod doticaja s ovom biljkom i mogućeg korištenja stanovit oprez zbog opisanih fotosenzitivnih reakcija u čovjeka. Treba znati da u prirodi i na tržnici ne nedostaje drugog sezonskog bilja s obiljem korisnih fenolnih spojeva, koje su za korištenje bezopasne i osobito preporučljive! Korisno je, nadalje, znati i to da fotosenzitivne reakcije u ljudi izazivaju spojevi iz skupine furanokumarina koji također reagiraju na UV-zračenje, a ne prethodno spominjani antocijani (foto: M. Randić).