Zmije u jadranu!

Prospekt Dubine, Zanimljivosti


Sl. 1. Kravosas snimljen na otoku Iloviku: uvukao se u gnijezdo kosa na staroj „domaćoj bodljikavoj“ sorti limuna i ulovio mladog ptića. Potiče li kopnene zmije na kraća migracijska „putovanja“ preko mora nedostatak hrane ili neki drugi razlozi? (foto: Ervin Raguzin)

ZMIJE U JADRANU!

Nedavno smo od pomorske policije dobili obavijest o pojavi preplivavanja neke vrste zmije s otoka Ilovika razmjerno uskim morskim prolazom prema otoku Sv. Petar (udaljenost između 250 i 350 m). Pojava je, ako je obavijest istinita, (jer zapravo dolazi iz „druge ruke“), vjerojatno, izazvala popriličnu nevjericu kod domaćeg stanovništva.

ZMIJA „GUŽVINA“ PLIVAJUĆI U MORU KOD KUPAČA IZAZVALA PANIKU

Koliko se moglo naslutiti iz dobivenih fotografija zmije iz akvatorija otoka Ilovika radi se o autohtonoj vrsti zmije četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata quattuorlineata /Lacéde, 1789/), koja je i otprije poznata s cresko-lošinjskog arhipelaga, pa je tako pronađena i na otocima Iloviku i Sv. Petru (sl. 1).

Kolege na poslu, čija je uža specijalnost herpetologija, komentirajući neobičan događaj, ukazali su da pojava preplivavanja kraćih razdaljina između morem odijeljenih dijelova kopna nije nepoznata kod zmija, a čak se može reći i da je razmjerno česta.

Svojevrsna, mogli bi reći, danas već „legenda“, čiji su živući svjedoci vezani uz događaj preplivavanja zmije „gužvine“, kako četveroprugog kravosasa nazivaju u crikveničkom kraju, zbila se i sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća u akvatoriju poluotoka Kačjak. „Gužvina“ se odlučila na preplivavanje razdaljine u moru od oko 200 metara između rta Punta Kačjak i lučice Bršćanovica (Crikvenička rivijera). Plivajući, zašla je među kupače i među njima izazvala nemalu paniku. Nesvakidašnji događaj se i danas pamti i prepričava kod lokalnog stanovništva kao iznimna zgoda.

I dok kopnene zmije samo rijetko i povremeno koriste morski okoliš za preplivavanje kraćih udaljenosti između dvaju dijelova kopna ili između kopna i bližih otoka, otrovne morske zmije, kakve, potrebno je istaknuti, ne žive u Jadranskom moru, već u tropskim i suptropskim priobalnim vodama Indijskog i Tihog oceana, odlično su prilagođene životu u vodenom okolišu – moru i u nekim slatkim vodama povezanim s morem. Tijelo im je bočno stisnuto, a ne kao kod kopnenih zmija koje su okruglog presjeka. Na taj se način morske zmije lakše kreću kroz morsku vodu i sa znatno većom potisnom snagom. Zanimljiva je i činjenica da morske zmije pripadaju istom srodstvenom krugu kao i zmija kravosas koja je uočena kod Crikvenice i u akvatoriju Ilovika – radi se, naime, o zmijama iz šire skupine guževa.

Ovom crticom željeli smo ukazati da pojava zmija kako plivaju u Jadranskom moru vjerojatno nije tako rijetka, pa će se možda netko od kupača i sam naći u situaciji da susretne zmiju u moru. Iako nismo stručnjaci za zmije, analogijom s pravilima ponašanja u susretu s drugim divljim životinjama, smatramo da je u ovakvim slučajevima potrebno je sačuvati pribranost i hladnokrvnost, ne približavati se nepoznatoj vrsti zmije i ne dodirivati je (jer nije isključeno da bi se i neka naša otrovnica mogla odlučiti za preplivavanje mora!), te se lagano i bez panike udaljiti od plivajuće zmije.

Ne treba posebno ni napominjati da je većina susreta čovjeka sa zmijama u Jadranskom moru, kao što pokazuju i ukratko opisana ova dva slučaja, vjerojatno bila s nekom neotrovnom i bezopasnom vrstom poput spomenutog četveroprugog kravosasa, „gužvine“, koje su, (usput budi rečeno) i strogo zaštićene vrste.

Tematske cjeline: more, fauna

Ključne riječi: četveroprugi kravosas, „gužvina“, Elaphe quatuorlineata quattuorlineata, zmije u Jadranskom moru, akvatorij otoka Ilovika i Sv. Petra, Crikvenička rivijera

M.R., I.J. i E.R.