Lihenometrija

Priroda Novosti, Skriveni svjetovi, Zanimljivosti

Lišajevi su poznati po sporu rastu (sl. 1) a to se njihovo svojstvo koristi u grani znanosti o lišajevima koju nazivamo lihenometrija. Proučavanjem godišnjeg prirasta lišaja može se na temelju promjera lišaja ustanoviti koliko je pojedini lišaj star.

Sl. 1. Korasti lišaj na zidu Trsatske gradine (Foto: M. Randić)

Taj nam podatak može biti važan jer na temelju starosti lišaja možemo zaključivati kada se zbio pojedini geološki događaj kao što je, primjerice, odron stijena ili kad je odložen kameni materijal donesen radom ledenjaka (morenski materijal, glacijalni til), odnosno kad je došlo do otapanja ledenjaka. Ove nam činjenice mogu pomoći u geomorfološkim proučavanjima, u glaciologiji i klimatologiji. Ponekad se proučavajući starost lišajeva može zaključivati i o starosti pojedinih povijesnih građevina,  a to može biti važno u arheologiji. Za lihenometrijska proučavanja zasad se najviše koristi vrsta lišaja Rhizocarpon geographicum koji raste na silikatnim stijenama (sl. 3) i u Hrvatskoj je rijedak, iako je moguće koristiti i brojne druge vrste lišajeva.

Sl. 2. Lišajevi na ledenjačkom eratičkom bloku na Platku: pretpostavljamo da su od otapanja ledenjaka lišajevi vjerojatno više puta obrasli i prerasli površinu bloka – što upućuje na složene procese sukcesije lišajske vegetacije na karbonatnoj podlozi (Foto: M. Randić)

Sl. 3. Lišaj Rhizocarpon geographicum i vegetacija na slilikatnim stijenama u Alpama (crteži: Ana Randić, Nina Randić i Marko Randić).