cvijeće

Istarski zvončić

Priroda Flora, Novosti, Zanimljivosti

Istarski zvončić je kvarnerski stenoendem koji se prema novijim shvaćanjima botaničke sistematike smatra podvrstom prozorskog zvončića (Campanula fenestrellata Feer subsp. istriaca (Feer) Dambolt). Raste kao trajnica, često u bujnim busenima bogatog cvata modrih zvonolikih cvjetova koji uljepšavaju pukotine karbonatnih stijena (sl. 1). Zanimljivo je da uspijeva duž litica ornitoloških rezervata Kruna i Podokladi na otoku Cresu, Kuntrep na otoku Krku i na otoku Prviću, često u suživotu s bjeloglavim supovima i drugim pticama koje gnijezde na kvarnerskim liticama.

Sl. 1. Istarski zvončić u cvatu (foto: M. Randić)

Bogate populacije istarskog zvončića nalaze se i na drugim stjenovitim dijelovima Kvarnera; na brojnim liticama s obje strane Bašćanske kotline, ne manjka niti na kvarnerskim otocima Plavniku, Rabu i Pagu. Naziv „istarski“ dobio je vjerojatno jer je prvi put pronađen i za botaničku znanost opisan sa zidina drevnog gradića Plomina. Prirodno je raširen na još nekim dijelovima liburnijske obale: na obalnim liticama kod Brseča, na planini Sisol i na stijenama u podnožju planine Učke. Po istarskom zvončiću naziv je dobila posebna endemična zajednica kvarnerskih litica – zajednica istarskog zvončića i dalmatinske zečine.

Listovi istarskog zvončića su nazubljeni, razmjerno su mekani i nježni, ali su obrasli pustenastim dlačicama što vjerojatno pomaže biljci da se zaštiti od prekomjernog isušivanja i jakog sunčeva zračenja koje upire svoje zrake neposredno u litice. Kao i drugi zvončići biljka sadrži bijeli mliječni sok, a podzemni dijelovi su ponešto zadebljali i mesnati. To su također svojevrsne prilagodbe na sušne uvjete. Nerijetko istarski zvončić obrasta i odolijeva na buri najizloženijim dijelovima stjenovitih obalnih litica gdje je ponekad izložen posolici, koja je osobito izražena za vrijeme bure, kad more „dimi“ i njeni refuli raznose kapljice mora na otoke.  Istarski se zvončić može uzgojiti iz sjemena (za što treba ishoditi posebnu dozvolu jer se radi o zaštićenoj svojti), ali je potrebno je uložiti mnogo truda da isklije. Na zidine pojedinih drevnih kvarnerskih gradića proširio se prirodnim putem s litica u podnožju ili okolici i tako postao svojevrstan ures naselja (sl. 2).

Sl. 2. Bujni cvatući buseni istarskog zvončića na zidinama grada Raba (foto: M. Randić)

U svojoj se postojbini – na kvarnerskim liticama, vjerojatno razvio iz predaka zvončića čiji potomci i danas žive na području duž Dinarskih planina. Najbliži mu je srodnik endemični prozorski zvončić (Campanula fenestrellata Feer subsp. fenestrellata) koji raste na stijenama duž Velebita. Obje su vrste zvončića strogo zaštićene.