Glavotok

Kategorija zaštite: posebni rezervat šumske vegetacije
Godina proglašenja: 1969.
Dokument o proglašenju zaštite: Odluka o proglašenju otočića Košljuna i šumice crnike na Glavotoku specijalnim rezervatom šumske vegetacije, “Službene novine Općine Rijeka” broj 9/1969

Površina: 1,57 ha
Položaj: na području Grada Krka (otok Krk)
Nadmorska visina: oko 0 – 18 m

Veprina (Ruscus aculeatus) (foto: Ivana Rogić)

Različite vegetacijske tipove na malom području može se doživjeti na Glavotoku – zapadnom dijelu otoka Krka. Između turističkog kampa i glasovitoga franjevačkog samostana sv. Marije, smještena je vazdazelena šuma crnike (Quercus ilex) koja se neposredno nadovezuje na listopadnu šumu prastarih hrastova medunaca (Quercus pubescens). Zaštićena šuma crnike zauzima površinu 1,5 hektara i od okolnog je terena omeđena suhozidom. Izgledom podsjeća na izolirani otočić vazdazelene vegetacije. Fratri su i sami pridonijeli očuvanosti i ljepoti te vazdazelene šume, pa ju se može smatrati svojevrsnim zaštićenim „svetim” gajem kakvog se često susreće uz samostane.

Postojanje vazdazelene i listopadne vegetacije na tako malom području, razmjerno je lako objasniti. Šuma crnike uzgojena je sadnjom, dakle nije samonikla, kako bi neupućeni posjetitelj možda mogao pomisliti. Prosječna starost šume danas iznosi više od 130 godina, a prosječna visina stabala hrasta crnike je oko 12 metara. Potvrđeno je da pripada zajednici crnog jasena i hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) i to varijanti krajnjega sjevernog areala kojoj nedostaju brojni elementi tipične zajednice. U sloju drveća u šumi na Glavotoku se, osim crnike, nalazi i pokoje stablo crnog jasena (Fraxinus ornus), kojeg ima mnogo više u sloju grmlja. U ovom sloju je i nešto grmova lovora (Laurus nobilis), a posebno je bujan podrast oštrolisne veprine (Ruscus aculeatus) koji vrlo gusto zastire površinu šume ispod stabala. Nađe se i poneka skupina povijuša tetivike (Smilax aspera). U prizemnom sloju česti su strani broć (Rubia peregrina), talijanski kozlac (Arum italicum), proljetna ciklama (Cyclamen repandum), i drugo bilje.

Medenika (Melittis melissophyllum) (Foto: Ivana Rogić)

Prema obali mora zasađen je mali broj stabala crnog bora (Pinus nigra) koji dopunjuju raznolikost šumskog svijeta. S južne i jugoistočne strane ove sastojine slikoviti su vrtovi i maslinici koji pripadaju franjevačkom samostanu, a s istočne strane teren je obrastao listopadnom šumom bijelog graba i hrasta medunca (Querco-Carpinetum orientalis). Zajednica bijelog graba i hrasta medunca uobičajena je za ovaj dio otoka Krka. Listopadna šuma na suprotnoj strani zaštićenog rezervata također je vrlo atraktivna zbog vrlo starih hrastova medunaca (Quercus pubescens) s neobično oblikovanim krošnjama. Krošnje hrastova oblikovane ljudskom rukom posljedica su posebnog načina gospodarenja – takozvanog „rezanja u glavu”.